Evo brojki: koliko bicikala, koliko stanica, koliko eura…
U Gradu Varaždinu u više se navrata razmatrala mogućnost uvođenja sustava javnih bicikala, no, po svemu sudeći, od toga zasad neće biti ništa. Glavni razlog – cijena.
Početkom ove godine, u veljači, organiziran je radni sastanak na kojem se razmatrala mogućnost prijave na natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, namijenjen poticanju razvoja pametnih i održivih usluga.
Grad je tada zatražio ponudu od tvrtke Sustav javnih bicikala d.o.o., lokalnog partnera globalnog brenda Nextbike, koja je nedavno realizirala sustav javnih bicikala u Zagrebu.
Po biciklu trošak 4.300 eura
Ponuda za Varaždin predviđala je 100 klasičnih SMARTBIKE bicikala i 10 Nextbike stanica, a uključivala je potrebne licence, upravljanje i održavanje sustava, kao i dobavu, implementaciju i projektiranje sustava, programiranje i prilagodbu programskog rješenja te instalaciju programa.
Sve to, prema ponudi, stajalo bi 430.000 eura, što u prosjeku iznosi 4.300 eura po biciklu. Uz to, održavanje i upravljanje sustavom stajalo bi dodatnih 180.000 eura godišnje.
Usporedbe radi, Zagreb je za svoj sustav nazvan „Bajs“ nabavio 3.000 bicikala (dosad ih je postavljeno njih 2.000). Cjelovito rješenje košta gotovo 12 milijuna eura, odnosno bit će to oko 4.000 eura po biciklu. No, važno je istaknuti da javni i privatni partner u Zagrebu dijele prihod od najma bicikala: Grad Zagreb dobiva 70 posto, a privatna tvrtka 30 posto.
Razlike između Varaždina i Zagreba
U Varaždinu je dodatna otegotna okolnost za donošenje pozitivne odluke bila činjenica da Grad na natječaju ne može računati na visok postotak sufinanciranja zbog svog indeksa razvijenosti, koji se nalazi u najvišoj kategoriji. To znači da bi glavnina troškova uvođenja sustava pala na teret gradskog proračuna.
Zamjenik gradonačelnika Miroslav Marković istaknuo je na prošloj sjednici Gradskog vijeća da je ponuđena cijena za Grad neprihvatljiva. Pritom je povukao i nekoliko paralela između Varaždina i Zagreba, gdje je sustav već uveden.
Dvije su osnovne razlike. Prva je ta da je Zagreb znatno snažnije turističko središte, a javni bicikli često služe upravo turistima za obilazak grada. Druga je činjenica da građani Varaždina u znatno većoj mjeri posjeduju vlastite bicikle. Jednostavnije rečeno, potreba za javnim biciklima u Varaždinu znatno je manja jer građani već imaju svoje.
Prvo urediti biciklističku infrastrukturu
Gradska uprava stoga je zaključila da je financijska sredstva razumnije primarno usmjeriti u razvoj biciklističke infrastrukture.
Prema dostupnim podacima, ukupna duljina biciklističke mreže na području grada Varaždina premašuje 50 kilometara, uz izraženu tendenciju njezina daljnjeg širenja.
Grad Varaždin nastavit će i s već ustaljenim projektima sufinanciranja kupnje novih bicikala te sufinanciranja servisa bicikala. U gradskoj upravi te se mjere, prema rezultatima proteklih godina, ocjenjuju vrlo učinkovitima i dobro prihvaćenima.
Ovo nije konačno „ne“
Ipak, od ideje sustava javnih bicikala nije se definitivno odustalo. Inicijativa je zasad samo odgođena za neka druga vremena, kada bi se mogla realizirati u drukčijem obliku.
– Uvažavajući preporuke i sugestije struke, primjerice sa Sveučilišta Sjever, kao i drugih prometnih stručnjaka, Grad Varaždin će i dalje razmatrati prihvatljive strategije alternativnih načina prijevoza, sustava javnog prijevoza autobusima te integriranog prijevoza koji bi uključivao i sustav javnih bicikala – poručuju iz Grada.
Biciklistički centar kao mogući model
Razmatra se i alternativni model – razvoj Biciklističkog centra Varaždin.
Riječ je o prostoru u kojem bi se različite vrste bicikala (gradski, cestovni, MTB, električni i drugi) mogle iznajmljivati na dulje razdoblje, kako za osobne potrebe tako i za turističke grupe, a ondje bi se bicikli i skladištili te održavali.
// Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. //
