Zastupnici se slažu oko svega, osim u jednom.
Hrvatski sabor danas je, bez obzira na stranačke razlike, izrazio potporu Vladinu prijedlogu o proglašenju Parka prirode Zagorske gore. Ipak, kao i u prvom čitanju krajem prošle godine, raspravu je obilježilo otvoreno pitanje kamenoloma, oko kojeg se vladajući i oporba nisu uspjeli usuglasiti.
SDP je predložio amandman kojim bi se u zakonu izrijekom zabranilo otvaranje novih kamenoloma i eksploatacijskih polja unutar budućeg parka. Prema njihovom stajalištu, proglašenje parka prirode bez takve zabrane ostavlja prostor za daljnje devastacije.
Povijesni iskorak
Zastupnica SDP-a Jasenka Auguštan Pentek ocijenila je proglašenje parka povijesnim iskorakom za Zagorje i cijelu državu, no istaknula je kako je neprihvatljivo da se zakonodavac izbjegava jasno odrediti prema eksploataciji kamena. Posebno je podsjetila na činjenicu da je bivši glavni državni inspektor Andrija Mikulić uhićen zbog sumnji na korupciju povezanu upravo s kamenolomima na tom području.
SDP-ov prijedlog predviđa da postojeći kamenolomi i eksploatacijska polja mogu nastaviti raditi isključivo do isteka važećih koncesija, bez mogućnosti njihova širenja. Nakon isteka koncesija, daljnja eksploatacija mineralnih sirovina na tim lokacijama više ne bi bila dopuštena.
O zabrani kamenoloma
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković odgovorila je da zakon o proglašenju parka prirode nije mjesto za takve odredbe te da bi se njihovim unošenjem pojedini parkovi doveli u nejednak položaj. Naglasila je kako se eksploatacijske djelatnosti ionako u pravilu ne odobravaju na područjima zaštićenima kao parkovi prirode.
Pritom je dovela u pitanje i motivaciju SDP-a, zapitavši zašto se zabrana kamenoloma traži upravo u ovom zakonu, a ne i u dvadesetak drugih sličnih slučajeva.
Pitanje prostornih planova
HDZ-ovi zastupnici podržali su ministričino tumačenje. Goran Kaniški istaknuo je kako se ovim zakonom isključivo proglašava park prirode, dok će se konkretna pravila korištenja prostora definirati Zakonom o zaštiti prirode i prostornim planom Krapinsko-zagorske županije. Upitao je i hoće li županija, odnosno župan Željko Kolar, kroz izmjene prostornog plana zabraniti otvaranje novih kamenoloma.
Ministrica je odgovorila da ne može prejudicirati buduće izmjene prostornog plana, podsjetivši da trenutno važeće odredbe dopuštaju kamenolome koji su usklađeni s planovima jedinica lokalne samouprave.
Na više od 30 tisuća hektara
Prema prijedlogu zakona, Park prirode Zagorske gore obuhvatio bi područje Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije, uključujući Maceljsku goru, Ravnu goru, Strahinjščicu, Ivanščicu i Bednjanski kraj. Ukupna površina parka iznosila bi 30.187 hektara.
Na tom prostoru nalazi se osam područja ekološke mreže s 33 ciljna stanišna tipa i vrste, kao i tri već zaštićena područja – dva spomenika prirode i jedna park-šuma. Proglašenjem parka očekuje se snažnija zaštita prirodnih vrijednosti, georaznolikosti te biljnog i životinjskog svijeta.
Za provedbu zakona u državnom proračunu za 2026. godinu planirano je oko 600 tisuća eura. Javna ustanova koja će upravljati parkom trebala bi započeti s radom u roku od godinu dana od stupanja zakona na snagu.
Ideja o zaštiti Zagorskih gora i Bednjanskog kraja pojavila se još 2009. godine, a nakon 17 godina inicijativa je konačno stigla pred završnicu – iako uz otvorena pitanja koja će se, čini se, rješavati i nakon donošenja zakona.
