Vlada raspravlja o reformi obrazovnog sustava koja bi, između ostalog, uključivala više rada na računalu od najranije dobi. Čini se kako je ‘suvremeno’ vođenje nastave već pomalo praksa, a ne novina u varaždinskoj Prvoj osnovnoj školi, gdje djeca nižih razreda u sklopu nekih satova rade na tabletima. Glavni ‘krivac’ za to je učiteljica Tea Pavičić.
– Prije tri godine sam napisala prijavu preko Erasmusa za seminar o uvođenju tableta u nastavu. Jedina iz Hrvatske sam dobila priliku te otišla na sedmodnevnu edukaciju u Španjolsku gdje sam, u finskoj školi, imala prilike učiti od deset učitelja iz različitih europskih zemalja. Točnije, gledali smo kako oni rade uz pomoć tableta i učili o aplikacijama koje pritom koriste – ispričala je Tea i dodala kako je to iskustvo i praksu pokušala implementirati na svome radnom mjestu u Prvoj osnovnoj školi, gdje je odmah naišla na problem.
Problemi s Internetom i nabavom tableta
– Škola nije imala bežični Internet, a ni tablete, tako da smo postepeno krenuli u rješavanje problema kako bismo mogli početi raditi. Dio novca, oko 5 tisuća kuna, uspjeli smo dobiti od Grada Varaždina, a ostalo je uspjela skupiti škola. Tim smo novcem, prije dvije godine, najprije uveli bežični Internet – kazala je i nastavila.
– Prva smo osnovna škola u gradu koja je uvela ovakav oblik nastave. Još sam za vrijeme edukacije dogovorila suradnju s tamošnjom glavnom predavačicom koja je došla u našu školu te nam iz prve ruke demonstrirala kako izgleda vođenje nastave pomoću tableta.
Kako nije jednostavno iznaći novac za kupnju tableta, Tea se u početku snalazila na razne načine.
– Roditeljima sam objasnila o čemu je riječ i oni su bili oduševljeni, tako da su najprije djeca donijela svoje tablete, ukoliko su ih imali.
Nakon što su koliko-toliko osigurana sredstva za rad, tablet se u nastavi koristio u svim predmetima, ali ne cijeli školski sat.
– Tablet je pomoćno nastavno sredstvo, što znači da smo ga koristili pet do deset minuta kako bismo motivirali učenike za rad. Dakle, umjesto rješavanja nekoliko zadataka iz zbirke, sadržaj smo ponavljali na kvizu znanja pomoću računalne tehnologije. Nakon pet ili deset minuta, vratili smo se ‘tradicionalnim’ načinima učenja – knjizi, ploči i bilježnici.
Reakcija djece je odlična
Škola je htjela osigurati vlastita sredstva za rad pa je Tea osmislila temu svog doktorskog rada i počela pisati projekte vezane uz modernizaciju Prve osnovne škole.
– Na HEP-ovom natječaju zahvaljujući projektu ‘Modernizacija rada i osuvremenjivanje nastavnog procesa I. osnovne škole Varaždin primjenom IKT-a’, škola je dobila 10 tisuća kuna, nakon čega je kupila deset tableta, a prije toga nam je Grad donirao tri. Tako sad škola ima 13 svojih tableta, što je i dalje jako malo, ali sad bar jedan razred, po njih dvoje, može normalno raditi – rekla je i napomenula kako se škola i dalje prijavljuje na brojne natječaje kako bi se nabavilo još opreme.
Tea je zainteresirala i druge kolege za takav način rada.
– Najprije sam sama radila s učenicima, ali s vremenom su i drugi učitelji pokazali interes za ovakvim oblikom nastave.
Prema riječima učiteljice, djeca su odlično reagirala.
– Budući da su vješta na pametnim telefonima, tablet im nije predstavljao prevelik problem. Imali smo malih problema s pucanjem internetske veze, ali se i to u međuvremenu popravilo. Kvizove koje rješavaju bili su natjecateljskog karaktera što djecu dodatno motivira i zabavlja.
Matematika postala zanimljiv i zabavan predmet
Upravo na tom tragu Tea Pavičić osmislila je temu svog doktorskog rada ‘Utjecaj informacijsko-komunikacijske tehnologije na motivaciju, aktivnost i uspjeh učenika razredne nastave u matematici‘.
– Rezultati istraživanja, provedenog u sklopu navedenog rada, svakako pokazuju kako tableti imaju pozitivan utjecaj na motivaciju, aktivnost i uspjeh učenika. Matematika im je postala zanimljiviji i zabavniji predmet. Djeca su dobila unutarnju motivaciju, dakle, ne rade sve samo zbog ocjene, nego jedva čekaju taj sat matematike kako bi točno riješili tablicu množenja i pobijedili svoje prijatelje u razredu.
Učenici trećeg i četvrtog razreda su u sklopu istraživanja, podijeljeni u kontrolnu i eksperimentalne skupine.
– Kontrolna skupina nije u nastavi koristila tablete već su zadatke dobivali na ploči ili iz zbirke, dok su eksperimentalne skupine koristile brojne aplikacije, a najdraže su im bile Kahoot, Socrative i Plickers. Rezultati su pokazali kako se motivacija djece za matematiku, kod onih koji su koristili tablet, digla s početnih 14, na čak 65 posto, a zanimljivost tog predmeta porasla je za 50 posto. Gotovo svi su rekli kako vole takav način učenja tog predmeta.
Benefite od ovakvog vođenja nastave naročito bi, prema Teinim riječima, osjetili učenici koji imaju primjerice disgrafiju, disleksiju, ADHD.
– Kad ta djeca pred sobom vide velik tekst u knjizi, odmah im motivacija padne. Ukoliko koriste tablet mogu neke zadatke ponoviti, slušati zadatak, za razliku od zadatka napisanog na ploči. Apstraktniji sadržaji, poput geometrijskih tijela, mogu se vidjeti u trodimenzionalnom obliku, dok je to na ploči nemoguće nacrtati.
Oprezno korištenje tehnologije
Tea i ostali učitelji razredne nastave implementiraju, zasad uspješno, informacijsku tehnologiju u postojeću nastavu, ali s dozom opreza.
– Djeca i dalje koriste olovku, bilježnicu i udžbenike, kredu i ploču. Nije potrebno svaki sat koristiti tablete jer bi s vremenom djeci pala motivacija. Dakle, koristimo tehnologiju neke satove, do desetak minuta, najčešće za ponavljanje neke cjeline. Treba biti umjeren, nije dobro pretjerivati jer bi brzo došlo do zasićenja. Potrebno je znati sve pravilno dozirati – zaključila je Tea i dodala kako škola redovno i marljivo aplicira na brojne Erasmus natječaje i mnogo radi na osuvremenjavanju nastavnog procesa.
