Iako se, kao i mnogi drugi prigodni dani, Dan ružičastih majica obilježava u razno doba godine (Ujedinjeni narodi su tako Anti-bullying day proglasili 4. svibnja), ovisno o tome na kojem dijelu kugle zemaljske se nalazite, u Hrvatskoj su mnoge udruge odabrale upravo posljednju srijedu u veljači iskoristiti za upozorenje na prilično izražen problem današnjice – vršnjačko nasilje.
U posljednje vrijeme, još otkako se u Sarajevu dogodila velika tragedija povezana s vršnjačkim nasiljem, pisali smo u nekoliko navrata o tome problemu. Danas je nova prigoda.
> KOLUMNA Goran Štimec: Je li mali Mahir ‘previše ozbiljno’ doživio vršnjačko silovanje oklagijom?
> Vršnjačko nasilje u školi: Centru za socijalnu skrb lani ‘svega’ sedam prijava
> Dr. Nenad Horvat: Školski neuspjeh je alarm, rijetko je odraz lijenosti
Među brojnim udrugama koje su se uključile u akciju je i Udruga udomitelja ‘Nada’ iz Ivanca.
– Za ovu priliku tiskane su prigodne majice, koje su u znak podrške obukla djeca i mladi iz udomiteljskih obitelji, članovi Kluba mladih Udruge udomitelja ‘Nada’ te volonteri i djelatnici udruge. Cilj programa je podizanje svijesti građana o problemu vršnjačkog nasilja. Koliko je važno javno progovoriti o toj temi govori činjenica da je u hrvatskim školama svako četvrto dijete barem jednom izloženom nekom obliku nasilja! – upozoravaju iz udruge.
Svaki peti doživio fizičko nasilje u školi!
Jedno drugo istraživanje dalo je slične, pa čak i još poraznije rezultate. Vršnjačko nasilje, prema istraživanju koje je 2015. godine proveo EduCentar, povezan s poznatim portalom Moj posao, doživjelo je čak 83 posto ispitanih.
Gotovo svi među njima doživjeli su verbalno nasilje. Zadirkivanje je trpjelo je njih 81 posto, a nazivanje pogrdnim imenima i ogovaranje 61 posto. Onih koje su vršnjaci ignorirali u istraživanju je bilo 40 posto. A čak 22 posto njih bilo je izloženo fizičkom zlostavljanju. Svaki peti učenik ili učenica!
Policija lani evidentirala šest slučajeva nanošenja tjelesnih ozljeda
Prema evidenciji Policijske uprave varaždinske, tijekom 2015. godine policija je evidentirano ukupno osam događaja vezanih uz vršnjačko nasilje.
U šest slučajeva radilo se o nanošenju tjelesnih ozljeda, a u dva slučaja o prekršajima protiv javnog reda i mira. Naravno, spomenutih šest slučajeva dogodilo se u školi, mjestu ‘nulte tolerancije na nasilje’.
– Vršnjačko nasilje prijavljuju najčešće odgojno obrazovne ustanove, odnosno stručne službe škole – kažu iz varaždinske policije. Taj pojam definiraju kao ‘svako namjerno fizičko ili psihičko nasilno ponašanje usmjereno prema djeci i mladima od strane njihovih vršnjaka učinjeno s ciljem povređivanja’.
Nesrazmjer moći i snage
U pravilu je riječ o zlostavljanju tijekom dužeg vremenskog perioda, a tipičan je nesrazmjer moći i snage između nasilnika i žrtve.
Taj famozni bullying odnosi se na fizičko zlostavljanje (udaranje, guranje, čupanje, pljuvanje…) i psihičko zlostavljanje (ogovaranje, ismijavanje, zastrašivanje, namjerno socijalno isključivanje žrtve…)
– Policiji se najviše prijavljuje fizičko zlostavljanje među vršnjacima – kažu u policiji, što je i logično, jer malotko će prijaviti ‘socijalno isključivanje’ ili ‘ismijavanje’.
Programi prevencije nasilja među mladima
Policija napominje kako kontinuirano od 2004. godine provodi program aktivnosti za prevenciju nasilja među mladima. Taj program podrazumijeva nadzor užih i širih zona odgojno obrazovnih ustanova, nadzor noćnih izlazaka mladih prema odredbama Obiteljskog zakona, suzbijanje distribucije lako dostupnih sredstava ovisnosti među mladima s posebnim naglaskom na distribuciju alkoholnih pića te duhanskih proizvoda, onemogućavanje sudjelovanja maloljetnih osoba u igrama na sreću i nagradnim igrama.
– Također, u cilju prevencije vršnjačkog nasilja i nasilja među djecom policijski službenici za prevenciju tijekom godine provode Nacionalni projekt ‘Živim život bez nasilja’ i lokalni preventivni projekt ‘Nasilje putem Interneta’ – napominju u PU varaždinskoj.
Sve to, sasvim je sigurno, osvještava ovaj, čini se, rastući problem. No prevencije i upozorenja nikada dovoljno. Kao ni bagateliziranja vršnjačkog nasilja. Škola je, ponovimo još jednom, mjesto nulte tolerancije na nasilje.
