U listopadu prošle godine u javnosti je odjeknula vijest kako je indijska konoplja (marihuana) legalizirana za upotrebu u medicinske svrhe. O toj smo temi tada pisali, a ovih je dana riječi o mogućim cijenama kapsula od ulja kanabisa.
> Korisnici medicinskog kanabisa: To je lijek, a ne droga
Želatinozne kapsule od ulja kanabisa, u dozi od po pet miligrama, u ožujku bi se trebale početi prodavati u hrvatskim ljekarnama. Konačna cijena za krajnjeg kupca još nije definirana, ovisit će i o ljekarničkoj marži, no bit će neusporedivo niža od cijena koje se spominju kao prodajne na crnom tržištu. Mjesečna doza smole ili ulja od kanabisa, prema nekim navodima, na crnom tržištu stoji između 15.000 i 20.000 kuna.
– Ako je to točno, to su strašno veliki iznosi prema kojima će pripravak u ljekarnama biti super jeftin. Neće koštati ni desetinu te cijene! Cijena nije formirana, još nemamo troškove prijevoza, a tu je i marža koju na proizvod stavljaju ljekarne, ali okvirno bi to moglo biti oko tisuću, tisuću i pol kuna za mjesečnu dozu. Dakako, isključivo uz recept – navodi dr. Nevenka Kovač, ravnateljica Imunološkog zavoda.
Imunološki zavod u procesu je finiširanja ugovora s kanadskim proizvođačem, koji je prihvatio neke predložene korekcije ugovora. Paralelno s tim radi se na uvoznim dozvolama i ispunjenju svih uvjeta koji su strogi jer riječ je o psihoaktivnoj drogi, pa, primjerice, Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) mora potvrditi sigurnost čuvanja supstance. Isprva će se uvoziti manje količine i to samo uljnog ekstrakta u kapsulama, a ne i THC u kapima ili za inhaliranje.
Medicinska konoplja od listopada je legalna u Hrvatskoj, nakon što je stručno povjerenstvo definiralo pravila prema kojima će oboljelima biti dostupan.
Vodili su se isključivo medicinskim dokazima pa će tako uljne kapsule moći dobiti samo oboljeli od multiple skleroze zbog spasticiteta, oboljeli od karcinoma za ublažavanje mučnina pri kemoterapiji i radioterapiji te za bolove, zatim oboljeli od AIDS-a za olakšanje liječenja i povećanje apetita te oboljeli od rijetke dječje bolesti Dravetov sindrom jer im može smanjiti učestalost epileptičnih napada. Iz toga je vidljivo da pripravke na bazi THC-a liječnici ne mogu propisati kao lijek za osnovnu bolest, npr. za izliječenje karcinoma, kao što vjeruju mnogi zagovornici diljem svijeta, već samo za ublažavanje nekih popratnih stanja bolesti.
Predsjednik povjerenstva, dr. Ognjen Brborović s Katedre za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zaštite Medicinskog fakulteta u Zagrebu, isticao je u više navrata da vjeruje kako će se broj dijagnoza za koje se može propisati liječenje na bazi THC-a odnosno medicinske konoplje povećavati kako za to budu znanstveno potvrđeni dokazi. No do daljnjeg, liječnici ga ne mogu prepisati za druge bolesti.