Vršnjačko nasilje, prema istraživanju koje je 2015. godine proveo EduCentar, povezan s poznatim portalom Moj posao, doživjelo je čak 81 posto ispitanih.
Ta je vrsta nasilja bila prisutna u raznim oblicima, od verbalnog do fizičkog. Zanimljivo je da je čak 22 posto ispitanika odgovorilo da je tijekom nastave, odnosno u pravilu na odmoru između dva školska sata, doživjelo fizičko zlostavljanje.
> Je li mali Mahir ‘previše ozbiljno’ doživio vršnjačko silovanje oklagijom?
Brojke iz toga istraživanja koje pokazuju da svega peti učenik u školi doživljava fizičko nasilje dale bi naslutiti da centri za socijalnu skrb imaju pune ruke posla s rješavanjem problema te vrste. Međutim, čini se da nije baš tako, barem s obzirom na podatke Centra za socijalnu skrb Varaždinske županije.
Tijekom 2015. godina naš je Centar tako zaprimio dvadeset prijava, od čega se svega sedam slučajeva dogodilo za vrijeme nastave, stoji u odgovoru na naš upit koji potpisuje Siniša Česi, ravnatelj varaždinskog Centra.
U pravilu su te slučajeve koji su se dogodili za vrijeme nastave prijave školske stručne službe, njih šest, dok je jednu prijavu podnijela policija.
Česi kaže kako se prema protokolu Centru prijavljuju baš sve vrste vršnjačkog nasilja.
– Načešće je fizičko nasilje, potom prijetnje. Vrlo teško je dokazati emocionalno ili psihičko nasilje – napominje Česi.
Centar za socijalnu skrb, riješavajući navedene prijave, poduzeo je, ovisno o slučaju, cijeli niz različitih radnji i donio razne mjere.
– Djeca i roditelji upućeni su na savjetodavni rad u Obiteljski centar te u Zavod za javno zdravstvo, Odjel za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti. Djeca su upućena na savjetodavni rad u Centru za socijalnu skrb Varaždin, odnosno Odjel za zaštitu i tretman djece i mladeži s problemima u ponašanju. Poduzimane su mjere obiteljsko-pravne zaštite, roditeljima izrečena upozorenja na propuste i pogreške skrbi i odgoju maloljetne djece… – naveo je Česi.
Dodao je da je također u nekim slučajevima Centar nadležan za izvršavanje odgojnih mjera posebnih obveza, a koje izriče Prekršajni sud i Općinsko državno odvjetništvo. To može biti isprika oštećenom, humanitarni ili ekološki rad u trajanju određenih sati, izvansudska nagodba, psihosocijalni tretman u trajanju do šest mjeseci i slično…
