Izgled novog Park boutique hotela, izgrađenog u središtu Varaždina, u Habdelićevoj ulici, i svečano otvorenog prije nekoliko tjedana, naišao je na podijeljena mišljenja građana. Mnogi među njima rješenje su ocijenili potpuno promašenim, kao neugledno i neprimjereno prostoru, a neki kritičarima pozivali su se i na struku.
Stoga smo upravo od struke htjeli čuti mišljenje vezano uz izgled novog hotela te smo se obratili Društvu arhitekata Varaždin (DAV).
– Arhitektonsko ostvarenje koje nije ‘još jedna građevina’ u prostoru i koje ima drugačiji izričaj i pojavnost, očekivano biva dočekana s izrazitim oduševljenjem ili pak potpunom negacijom – odgovorili su nam iz DAV-a, napominjući kako doživljaj pritom ovisi isključivo o senzibilitetu promatrača, a ne o njegovoj educiranosti.
Suvremena arhitektura primjerena je i povijesnim ambijentima
– Tvrdnje da suvremena arhitektura nije primjerena povijesnim ambijentima nije dobra osnova za početak razgovora, jer je tu tvrdnju povijest arhitekture nebrojeno puta demantirala – tvrde u DAV-u te smatraju da bi bilo bolje pokrenuti razgovor o tome kakva bi ta arhitektura trebala biti.
– Arhitektura bi trebala iskazivati duh vremena u kojem nastaje, poštujući i uvažavajući odrednice i elemente povijesnog konteksta. Kako su takvi zadaci iznimno složeni i puni izazova, vrlo često odgovor na zahvate u značajnim, kulturno povijesnim cjelinama, društvena zajednica i struka traži putem javnih arhitektonskih natječaja – podsjeća DAV kako je rješenje za izgradnju novog hotela izabrano upravo na taj način, još 2008. godine.
Novi hotel nositelj je novog identiteta lokacije
Evo tako jednog citata iz obrazloženja natječajne komisije: ‘jasnoća organizacije, afirmativni odnos prema postojećoj zgradi, povijesnoj i spomeničkoj baštini i intenzivan odnos prema prirodnom ambijentu gradskog parka osnovne su karakteristike ovog rada.’
– Suvremeni arhitektonski vokabular, afirmativni odnos prema povijesnom kontekstu, nesvakidašnji izričaj te karakter oblikovanja građevine hotela su elementi koji doprinose prepoznatljivosti mikrolokacije te postaju nositelj novog identiteta lokacije – smatraju u Društvu arhitekata Varaždin.
Korištenje Cortena nije uvjetovao konzervator
Kako doznajemo, opće smjernice programa natječaja od projektanata su tražile da idejno rješenje treba biti u skladu, osim s Urbanističkim planom uređenja povijesne jezgre grada Varaždina, i s konzervatorskim zahtjevima.
Međutim, korištenje Cortena, materijala koji je zapravo izazvao najviše negodovanja, nije bio uvjet konzervatora, kažu u DAV-u.
Ta specifična vrsta čelika koja s vremenom korodiranjem dobiva specifičnu vrstu patine za mnoge Varaždinke i Varaždince obično je ‘hrđavo željezo’. Kako da građani ili neupućeni gosti prihvate objašnjenje da će Corten dobiti patinu koja neće izgledati kao ‘obična’ hrđa?
– Konačna struktura i boja Corten lima najbolje se vidi na plaštu interpoliranog dizala uz Fakultet organizacije i informatike – upućuje DAV na već neka rješenja u Varaždinu gdje je korišten Corten.
Korištenje Cortena u drugim povijesnim ambijentima
Osvrnuli su se u DAV-u i na neke tvrdnje da se ‘Corten nigdje u svijetu ne koristi u starim dijelovima grada’.
– Corten je materijal koji se koristi u povijesnim ambijentima i strukturama te postoji niz primjera u svijetu. Primjeri iz bližeg okruženja su, recimo, u Sisku, gdje je 2008. izvedena dogradnja i rekonstrukcija državnog arhiva unutar povijesne strukture čije pročelje je izvedeno u Corten čeliku. U Celju je 2010. realiziran projekt uređenja Starog grada, koji je važan spomenik kulture. Interpolacije unutar povijesne strukture izvedene su u Corten čeliku…
Objekt nije samo pojavnost, fasada ili kulisa
Najčešći prigovori građana bili su, primjerice, da se nova građevina ‘ne uklapa se u varaždinsku baroknu jezgru’, da ‘fasada izgleda kao nedovršena, kao građevinska skela’, da bi ‘umjesto čelika, bolje bile drvene grede’, da bi to rješenje ‘primjereno bilo za dravsku šumu, ali ne i za središte grada’… Što kažu arhitekti?
– Svaki natječajni rad na natječaju iz 2008. godine dao je drugačije rješenje i drugačije viđenje objekta hotela i odnosa prema povijesnom kontekstu. Razumljivo je da bi i svaki građanin dao drugačije rješenje što se tiče vanjskog izgleda. Ali objekt hotela, kao i svaki drugi objekt, nije samo pojavnost, fasada ili kulisa, već vrlo složena struktura koja mora odgovoriti na niz pitanja funkcije, organizacije, konstrukcije, instalacije itd.
Primjeri iz povijesti koji su šokirali suvremenike
I, na kraju, zanimalo nas je postoje li primjeri nekih interpolacija koji su u vrijeme izgradnje bili također dočekani s velikim otporom, da bi ih danas doživljavali sasvim ‘normalno’, odnosno čak i iznimno lijepim rješenjima.
– Kako Varaždinci vole Varaždin nazivati ‘malim Bečom’, evo dva primjera iz Beča, a iz novije povijesti, primjer iz Splita – naveli su u DAV-u tek nekoliko takvih primjera.
Naime, poznati arhitekt Adolf Loos početkom prošlog stoljeća sagradio je Palaču Goldman & Salatsch, monumentalnu zgradu jednostavne fasade bez ikakve dekoracije, što je u to doba bilo nezamislivo. Zgradu su tadašnji Bečani teško prihvatili i nazivali je pogrdnim imenima. Danas je ta zgrada, koju neki povjesničari umjetnosti smatraju prvom modernom zgradom, nezaobilazna točka pri obilasku Beča, a svakako je i ponos Bečanima.
Nadalje, krajem 20. stoljeća bečki arhitekt Hans Hollein sagradio je u samom središtu Beča građevinu Hass Haus u maniri postmoderne. Suprostavio je moderni dizajn i najsuvremenije materijale gotičkoj katedrali Sv. Stjepana, koja se nalazi u neposrednoj blizini. Iako su se Bečani žestoko protivili izgradnji, danas je zgrada prepoznatljiva turistička lokacija.
Splićani bacali dijelove nove rive u more
I, na kraju, u svibnju 2007. otvorena je novo uređena splitska Riva. Gradnju Rive kočili su i remetili ljutiti građani, zajapureni Splićani bacali su dijelove rive u more, protiv projekta pisali peticijee. Nakon otvorenja strasti se nisu smirile, Split je podijeljen, u javnosti se čuju vrlo negativni komentari. Struka realizaciju projekta ocjenjuje kao vrlo uspješan projekt te autori dobivaju nagrade i priznanja. Danas je Riva sa svojim lijepim dizajnom, platforma splitskom šušuru.
– Sve ovo su zahvati u povijesnom kontekstu koji su dali novi momentum cjelini, a da nisu ni u kakvom neskladu ili sukobu njom. Možda šokiraju, da, ali šok je vrlo dobra terapija za mrtvilo i prosječnost.
