3.3.1978. Umro je pjesnik i doktor prava Zvonko Milković. U književnosti se prvi puta pojavio 1914. godine u ‘Hrvatskoj mladoj lirici’ zajedno sa Ivom Andrićem, Franom Galovićem, Tinom Ujevićem i drugima. Objavljene su mu zbirke pjesama ‘Pobožni časovi’, ‘Izabrane pjesme’, ‘Pjesme-uspomene’, ‘Legende o sakritoj sreći’ i druge.
3.3.1931. U Voći Donjoj 3. ožujka 1931. godine rodio se Stjepan Stolnik, zemljoradnik, slikar, istaknuti predstavnik hrvatskog naivnog slikarstva. Radio je tehnikom ulja na staklu, a teme su mu bile vezane uz svakodnevni život na selu. Kao i njegov poznatiji brat Slavko Stolnik, tako je i Stjepan sudjelovao na brojnim skupnim izložbama među njima i na velikoj izložbi naivne umjetnosti u New Yorku i Washingtonu 1963. godine. Prvu, od desetak samostalnih izložbi, imao je u Zagrebu 1961. godine. Stjepan Stolnik umro je 12. studenoga 2001. godine u Voći Donjoj.
3.3.1927. Rođen je u Varaždinu Josip Klima, glazbenik. Gimnaziju, srednju muzičku školu i glazbenu akademiju pohađao je u Zagrebu, a diplomirao je 1951. godine u violinskoj klasi profesora Vaclava Humla. Pored solističkih koncerata, Josip Klima bio je voditelj i prvi violinist Zagrebačkog kvarteta s kojim je nastupao u mnogim zemljama svijeta, od Rusije do Australije. Radio je kao profesor na Nacionalom konzervatoriju u Kairu. Dobitnik je niza nagrada i priznanja – nagrade ‘Josip Slavenski’, ‘Milka Trnina’, ‘Vladimir Nazor’ i mnogih drugih.
3.3.1917. U Peterancu je rođen Ljudevit Gerovac, dramski umjetnik. Prvi glumački angažman dobio je u zagrebačkom kazalištu ‘Komedija’, zatim radi u zadarskom kazalištu, u riječkom kazalištu ‘Ivana Zajca’ te u banjalučkom pozorištu. Od 1964. godine stalni je član Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu. Velike uspjehe ostvario je tumačeći uloge u Krležinim djelima – ‘Ledi’, ‘U agoniji’ i ‘Zastavama’. Ljudevit Gerovac umro je u Varaždinu 26. kolovoza 1986. godine.
3.3.1884. U Varaždinu je održana osnivačka skupština Hrvatske činovničke štedovne i predujmovne zadruge koja je uspješno djelovala trideset godina, do početka Prvog svjetskog rata 1914. godine. Zadruga je poslovala na principu štedionice, od članova je prikupljala uloge i odobravala povoljne kredite. U zadrugu je bilo učlanjeno više od stotinu činovnika iz Varaždina i okolnih mjesta. Prvi predsjednik varaždinske Hrvatske činovničke štedovne i predujmovne zadruge bio je Gustav Porschinsky, predstojnik kraljevske brzojavne postaje.
3.3.1864. Nakon velikih hladnoća za kojih se zaledila čak i rijeka Drava, došlo je do naglog zatopljenja i rijekom su krenule ledene sante. Uvečer 3. ožujka 1864. sante su srušile dio dravskog mosta i prekinut je promet između Varaždina i Međimurja.
