Nova sezona Srijede u muzeju započela je predavanjem o temi koja se tiče sviju nas, a u svakodnevnom životu i ne primjećujemo bogatstvo te sveprisutne tvorevine. Riječ je, naravno, o kajkavskom jeziku, a predavanje koje su jučer, 9. rujna u 19 sati, održali književnik i kajkavolog mr. sc. Denis Peričić i dramski umjetnik i kajkavski lektor Zdenko Brlek, uz pomoć Kristijana Petrovića, bavilo se specifično varaždinskim kajkavskim jezikom.
Ravnatelj Gradskog muzeja Varaždin Miran Bojanić Morandini na samom je početku najavio predavanje, ali i novu sezonu, još bogatiju nego prethodnih godina, Srijede u muzeju.
– Iako izgleda da nove generacije sve manje govore i razumiju varaždinski govor, ipak se nadam kako on neće jednog dana završiti u muzeju – rekao je, a potom prepustio riječ drugim sudionicima okupljenima u dvorani Palače Herzer.
Osim samog predavanja, okupljeni štovatelji kajkavskog jezika prisustvovali su i glazbenom programu.
Ivica Bađun uglazbio je i izveo pjesmu Denisa Peričića, Belostencov krog.
Nakon glazbenog dijela Denis Peričić rekao je osnovne stvari o kajkavskom jeziku te varaždinskom, kao podvrsti te skupine.
– Već u 16. stoljeću kajkavski jezik uspostavio se kao književni jezik, dok je u baroku kajkavski jezik postao sredstvo kojim se moglo govoriti o svim područjima ljudske djelatnosti, o pravu, umjetnosti, znanosti – kazao je Peričić.
Osvrnuo se potom na važnost Josipa Skoka i Tomislava Lipljina u afirmaciji kajkavskog jezika.
Potom je dao pregled autora koji su pisali na kajkavskom jeziku, od 16. stoljeća naovamo.
Istaknuo je pritom djelo Adolf Jakoba Lovrenčića, iz 1833., koje je, prema njegovim riječima, prvi hrvatski roman, no taj status pripisuje se drugom djelu samo zato što je pisano na štokavskom.
– Ta odluka je prilično besmislena, no mi ćemo se nastaviti boriti za ‘naš cilj’ – dodao je uz smijeh Peričić.
Također, istaknuo je osebujan lik Petrice Kerempuha i nazvao ga općim blagom hrvatske književnosti.
– I danas postoji velik broj autora koji pišu kajkavskim jezikom – dodao je Peričić i posebno istaknuo Zdenku Maltar.
Nakon kratkog Peričićevog predavanja, prisutni su pogledali video prilog Kristijana Petrovića o kajkavskoj riječi ‘hamulija’.
Ispostavilo se da nitko nije znao što riječ znači, no intuitivno su pogodili približno značenje riječi.
Nećemo vam otkriti značenje te riječi, neka vam to bude zadatak iz Kjakavskog jezika i književnosti.
Zdenko Brlek predavanje o kajkavštini u HNK započeo je glumom, točnije, monologom Valenta Žganeca, lika iz Krležina romana Na rubu pameti.
Nakon toga bacio se na zamorniji dio izlaganja, a to je bilo pobrojavanje svih kazališnih izvedaba u varaždinskom HNK.
Program je završen još jednom glazbenom izvedbom, a ovog puta Ivica Bađun izveo je uglazbljenu pjesmu Bogu fala, autora Denisa Peričića.
Za kraj je Kristijan Petrović sažeo atmosferu koja je cijelu večer vladala u Palači Herzer.
– Kajkavski je bio, jest i bit će dio nas.
