Sadržaj koji se krije iza pojma kreativne industrije nikako nije nešto novo, neki dosad nepostojeći dio gospodarstva koji je nastao posljednjih godina, no pod tim nazivom objedinjen je cijeli niz djelatnosti koje, kada im se pristupi sveobuhvatno, cjelovito i planski, putem jedne zajedničke platforme, imaju mogućnost stvoriti dodatnu vrijednost spajajući ono najbolje što nastaje na polju kulturnog djelovanja s potrebama takozvanog realnog gospodarskog sektora.
Ukratko i pojednostavljeno, pod kapom kreativne industrije spajaju se biznis, kultura i kreativnost.
– Osnovni temelj Europe je kultura, to je ono po čemu se povijesno razlikuje od ostatka svijeta. A kreativnost je danas glavni brand europske ekonomije, to je ono čime Europa može konkurirati brzorastućoj kineskoj i sličnim ekonomijama – naglasio je suštinu koji se krije iza tog pojma kreativne industrije Aleksandar Battista Ilić, dekan zagrebačke Akademije likovne umjetnosti.
Na konferenciji za novinare u organizaciji Turističke zajednice grada Varaždina okupio se cijeli niz relevantnih govornika o toj temi, a povod je bila upravo strateška odrednica Špancirfesta koji sve veći naglasak stavlja upravo na polje kreativne industrije, ove godine pod sloganom ‘Pokreni svoju kreativnost’.
Od samih svojih početaka Špancirfest je bio zamašnjak razvoja kulturnih i kreativnih industrija, a ove godine veći je naglasak stavljen na ekonomski aspekt te priče, rečeno je na konferenciji.
– Taj novi sadržaj pobudio je interes publike i donio je festivalu jednu novu svježinu. Mladi kreativci koji djeluju u Uskoj ulici i u Parku kreative dobili su time novi dašak samopouzdanja, upoznali su mogućnosti tržišta, ali isto tako imaju priliku i uočiti neke vlastite manjkavosti i poraditi na njima – iznijela je svoje viđenje direktorica Turističkog ureda Branka Tropp i osvrnula se odmah na određene kritike vezane uz promjenu koncepta u Uskoj ulici:
– Da, u Uskoj ulici ove godine više nema gulaša, ali zato ima umjetnosti.
Ovo je tek početak ulaganja u kreativnu industriju i nastavit će se i po završetku Špancirfesta, najavila je Tropp.
O samome konceptu kreativne industrije i gospodarskim mogućnostima koje postoje na tome polju govorili su, osim spomenutih Tropp i Ilića, Ivana Nikolić Popović iz Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija (HKKKKI), Vedran Kružić iz Ministarstva gospodarstva, Mladen Špehar ih Ministarstva kulture, Nenad Marčec iz ZAMP-a i Andrija Petrović iz Tehnološkog parka Varaždin, dok je Suzana Košćak iz tvrtke Croatian Design Superstore predstavila jedan od modela kao primjer na koji način kreativna industrija može naći svoje mjesto na tržištu.
A tržište ove ‘nadindustrije’ ili ‘nadsektora’, budući da u nekim segmentima djeluje samostalno, no vrlo često je vezana uz druge industrije, je veliko i brzorastuće, rečeno je. Tako je Ivana Nikolić Popović iznijela brojke koje pokazuju da domaća kreativna ekonomija u zaposlenosti sudjeluje sa 7 posto i da je bruto nacionalnom proizvodu u 2012. godini doprinijela s oko 6,3 milijardi kuna.
Ivana Nikolić Popović
Vedran Kružić je dodao da je kulturna i kreativna industrija u Europskoj uniji treći poslodavac!
– Kulturna i kreativna industrija zapošljava najviše mladih i obrazovanih ljudi. Može se povezati s turizmom i čini ostale industrije boljima – ustvrdio je Kružić, ocijenivši da bi Varaždin brzo mogao postati ‘kreativni grad’, a moguće i ‘pametni grad’. Naime, kako je napomenuo Andrija Petrović, sektor informacijskih i komunikacijskih tehnologija također je dio nadsektora kreativne industrije.
I ono što je također iznimno bitno u priči oko kreativnih industrija je da je ona toliko široko definirana da postoji cijeli niz područja gdje ona postaje industrija nevelikih ulaganja, ali zato znatne dodatne vrijednosti. Zbog toga se očekuje njen daljnji rast, poglavito u vremenima smanjenih investicija.
