21.2.1931. Održana je osnivačka skupština varaždinskog nogometnog kluba ‘Sloboda’. Za predsjednika kluba izabran je Ivo Polan, a za potpredsjednika Dragutin Mintas. Prvu utakmicu ‘Sloboda’ je odigrala 15. svibnja 1931. godine.
21.2.1878. U Zagrebu je umro Ivan Kralj, pomoćni biskup Zagrebačke nadbiskupije. Rodio se u Varaždinu 1792. godine. Bio je veliki dobrotvor koji je novčano pomagao Glazbeni zavod, Maticu Ilirsku, Jugoslavensku akademiju znanosti i umjetnosti, Društvo svetog Jeronima, Zagrebačko sveučilište. Biskup Ivan Kralj jedan je od utemeljitelja Gospodarskog društva Hrvatske 1841. godine.
21.2.1846. U Varaždinu je umro odvjetnik i pjesnik Tomo Blažek. Rodio se u Peterancu 1807.godine. Teologiju i pravo studirao u Zagrebu. Bio je predsjednik sudbenog stola Varaždinske i Križevačke županije, odvjetnik grofa Erdödija u Varaždinskoj tvrđi. Pisao je pjesme na latinskom, njemačkom i hrvatskom jeziku. Pisao je domoljubne pjesme, od kojih su mu najpoznatije ‘Riječ domoroca’, ‘Sloboda’, ‘Davorija’, ‘Starac i siromah’, ‘Uzdasi’, ‘Moja odluka’. Godine 1848. , posmrtno mu je tiskana zbirka stihova pod nazivom ‘Političke pjesme pokojnog Tome Blažeka’. Pokopan je u Varaždinu.
21.2.1787. U Varaždinu je u 47. godini umro grof Ivan Drašković, pukovnik, utemeljitelj prve slobodnozidarske lože u Hrvatskoj. Kao oficir službovao je u Erdelju i Glini, bio veliki župan križevački, sudjelovao je u Sedmogodišnjem ratu i u borbama za bavarsko nasljedstvo. Grof Ivan Drašković utemeljio je 1759. godine u Glini prvu slobodnozidarsku ložu u Hrvatskoj pod imenom ‘Ratno prijateljstvo’ i bio njen prvi starješina. Na Draškovićev poticaj 1772.godine osnovana je varaždinska slobodnozidarskla loža ‘Savršeni savez’ koju je vodio grof Stjepan Niczky, inače veliki župan križevački. U varaždinskoj loži 1773.godine bilo je 17 slobodnih zidara – masona. Drašković je bio i utemeljitelj slobodnozidarske lože u Zagrebu. Kada je 1778. godine devet loža konstituiralo Veliku ložu Hrvatske za prvog velikog meštra izabran je grof Ivan Drašković.
21.2.1588. U starogradskoj varaždinskoj tvrđavi počelo je trodnevno zasjedanje Hrvatskog sabora kojeg je sazvao ban Tomo grof Erdödy. Prisustvovali su crkveni i svjetovni dostojanstvenici, velikaši, izaslanici slobodnih kraljevskih gradova, plemstva i Kaptola. Glavna tema rasprave je bila kako umanjiti posljedice velike gladi koja je vladala Hrvatskom poslije nerodne godine i zbog čega je mnogo ljudi odselilo u druge krajeve, a u gladi su umirala djeca, starci.
