U palači Herzer Gradskog muzeja Varaždin održano je predavanje naslovljeno “O varaždinskom području prije sedamdeset godina”. Okupljeni su u večernjim satima 29. travnja imali priliku slušati izlaganje povjesničara Milivoja Dretara, a samo predavanje predstavlja na svoj način obilježavanje Dana pobjede nad fašizmom, koje pada na isti datum kao i Dan Europe, 9. svibnja.
Godina 1945.
Predavanje se fokusiralo na varaždinsko područje u godini 1945., no teško je ostati tako specifično određen kad se govori o kompleksnim temama, a pad fašizma u sjevernom dijelu Hrvatske to svakako jest.
Već u samom početku predavač Dretar ukazao je na neke metodološke probleme.
– Većina onog što znamo o Drugom svjetskom ratu na našem području dolazi iz jugoslavenskih izvora, dok se izvori NDH mogu teško pronaći, što naravno ne znači da ih nema – rekao je Dretar.
Područje sjeverne Hrvatske bilo je okupirano od fašističkih snaga NDH-a, no taj prostor bio je bojište na kojem su antifašistički nastrojeni partizani konstantno prijetili i uništavali fašističku infrastrukturu.
– NDH nije želio priznati da nema kontrolu nad sjevernim dijelom Hrvatske, no žalbe iz Mađarske na nemogućnost transporta potrebnih resursa zbog učestalih partizanskih napada dokaz su realnog stanja na varaždinskom području – kazao je izlagač i dodao kako je NDH pokušala iskorijeniti partizane, no u tome nisu uspijeli.
Iluzije i fikcije NDH
Godina 1945. u Varaždinu nije nalikovala na zadnju godinu rata.
– Novine Jedinstvo govore o velebnim uspjesima Sila osovine, huškačka propaganda čest je žanr, a individualni uspjesi ustaških odreda nad mnogobrojnijim sovjetskim snagama česta su priča – dodao je Milivoj Dretar.
Naravno, slične priče o individualnim uspjesima širili su i partizani, kako bi svoje pristaše potaknuli da ne odustaju od plemenitog cilja, a dokaz tome možemo potražiti i u kasnijem partizanskom filmskom žanru.
No nije samo ustaško javno glasilo patilo od deluzija.
– U vrijeme sveopće neimaštine i strahota, koje fašizam donosi po sebi, varaždinske dame nisu odustajale od međusobnog natjecanja u eleganciji te su svakodnevno na sebe stavljale najskuplje haljine – rekao je Dretar.
NDH je gajio dvije vrste iluzija.
– S jedne strane, mržnja prema Rusima bila je snažna i posve iracionalna, dok se s druge strane njegovala ideja neke svete uloge hrvatskog naroda u ratu – kazao je Milivoj Dretar.
Opće je poznata protuljudska praksa koju su vršili fašisti, a to se prije svega odnosi na ideju, i njezino provođenje, da neki ljudi zbog svoje fizionomije, svoje vjere ili filozofskog sustava nemaju pravo na život u bilo kojem smislu.
Fašisti bilo koje vrste nisu poznati po benevolentnosti, što pokazuje i primjer iz našeg dijela Hrvatske.
– Saveznik NDH bio je 15. kozački konjički korpus, a sastojao se uglavnom od Rusa i Ukrajinaca. Bili su poznati po brutalnom ophođenju s civilnim stanovništvom, žene su silovali, dok su muškarce ubijali bez ikakvih razloga – kazao je predavač.
Padaj silo i nepravdo
Ipak, fašizam je pao i Varaždin je oslobođen 8. svibnja, na isti datum kad i Zagreb, a figura, za koju fašisti nisu znali pripada li zbilji ili fikciji, održala je svoj prvi govor baš u Varaždinu.
– Josip Broz Tito svoj je prvi državnički govor održao upravo u Varaždinu i važno je napomenuti kako on nije u svom govoru spominjao osvetu i odmazdu – kazao je predavač Dretar.
Ipak, odmazde je bilo, kako kod nas, tako i u svim dijelovima Europe.
Na kraju, pitanjima iz publike dotaknuta je tema grobišta, likvidacija i popisa za likvidaciju.
