8.6.2005. U Zagrebu je u 80.godini umro Milivoj Županić, umirovljeni sudac i predsjednik Ustavnog suda Republike Hrvatske. Rođen je u Ivancu 5. rujna 1925.godine, maturirao je na varaždinskoj gimnaziji. Nakon 2.svjetskog rata radio je kao urednik ‘Varaždinskih vijesti’, a nakon diplome na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1949. godine zaposlen je u općini Ivanec i Narodnom odboru kotara Varaždin. Od 1964. godine bio je tajnik Ustavnog suda Hrvatske, član stručnih pravosudnih komisija. Za predsjednika Ustavnog suda Hrvatske imenovan je 1988. godine i tu je dužnost obavljao dvije godine, a zatim je do umirovljenja 1992. godine bio sudac Ustavnog suda. Milivoj Županić objavljivao je znanstvene radove i sudjelovao u izradi ustavnih promjena 1974. godine.
8.6.1982. U Varaždinu je umro Mirko Androić, arhivist i povjesničar. Diplomirao je povijest na zagrebačkom sveučilištu, od 1950. godine bio je ravnatelj Historijskog arhiva u Varaždinu. Godine 1968. izabran je za predsjednika društva arhivskih radnika Hrvatske. Objavljivao je povijesne knjige i studije o srednjovjekovnoj prošlosti grada – ‘Povijest vatrogastva u Varaždinu’, ‘Prilozi poznavanju društvenih i gospodarskih prilika grada Varaždina u 18. stoljeću’, monografiju ‘Varaždin’.
8.6.1922. godine u Donjoj Dubravi rođen je Đuro Antauer, liječnik, kirurg. Nakon mature na varaždinskoj gimnaziji, studirao je medicinu u Zagrebu, Segedu i Budimpešti gdje je diplomirao 1945. godine. Radio je kao načelnik zdravstvene službe u Lici i Kordunu, specijalizirao je traumatologiju u Zagrebu i Bernu, od 1954. do umirovljenja 1977. godine bio je voditelj kirurškog odjela varaždinske bolnice. Bavio se znanstvenim radom objavljujući stručne članke u medicinskim časopisima, autor je povijesti kirurgije u Vojnoj krajini i u Varaždinu. Za svoj rad na području kirurgije dobio je brojna priznanja. Đuro Antauer umro je u Varaždinu 27. srpnja 1990.godine.
8.6.1903. Poslije mise zadušnice održane u varaždinskoj franjevačkoj crkvi za seljake poginule u krvoproliću na zaprešićkom kolodvoru, koje je počinila mađaronska vlast s banom Khuenom Hedervaryjem na ulicama Varaždina održane su velike demonstracije. Rodoljubni Varaždinci i seljaci iz okolnih sela krenuli su prema željezničkom kolodvoru pa je župan Radoslav Rubido pozvao u pomoć vojsku. Demonstracije su trajale duboko u noć, bilo je ozlijeđenih, a mnogo više uhapšenih. Nakon osmolipanjskih prosvjeda vlasti u Varaždinu zabranile su javne priredbe, zabave, pooštren je policijski sat, a sve poštanske pošiljke su cenzurirane.
