Na Fakultetu organizacije i informatike trenutno je u provedbi projekt Internet stvari – okvir interoperabilnosti (IoTIF) koji financira Hrvatska zaklada za znanost, a čiji je voditelj profesor Neven Vrček.
Cilj navedenog projekta jest razviti okvir interoperabilnosti za ‘Internet stvari’.
Projekt je započeo s provedbom 1. lipnja 2015. godine, a završava 31. svibnja 2019. godine.
Ovaj je projekt okupio tim stručnjaka koji se bave različitim aspektima Interneta stvari kroz 5 istraživačkih radnih paketa: semantički opis i sastavljanje usluge, razvoj okvira sigurnosti, razvoj napredne komunikacijske tehnologije, aspekti privatnosti, integrirani eksperiment.
Predloženi okvir interoperabilnosti omogućit će automatizirani reustroj i interoperabilnost pametnih uređaja povezanih u mrežu, a rezultati prve tri godine provedbe projekta poslužit će kao baza za integrirani eksperiment koji je predviđen u zadnjoj godini projekta.
Posebnost ovog projekta je mogućnost praktične primjene njegovih rezultata u suradnji s gospodarskim sektorom te unaprjeđenje naših života.
‘Internet stvari’ već je neko vrijeme dio naših života, a da toga možda nismo ni svjesni: koristimo IoT uređaje poput pametnih satova, pametnih termostata, pametnih perilica rublja i sl.
Kroz ovaj projekt razvija se platforma za upravljanje takvim uređajima, odnosno IoT uređajima, na siguran, jednostavan i transparentan način.
Razvoj platforme DotHub.io, proizašao je iz rada na projektnim aktivnostima, a samu platformu razvijaju član projektnog tima dr. sc. Boris Tomaš i start-up Zero Molecule koji su pokrenuli bivši studenti FOI-ja.
U njenom je razvoju korištena infrastruktura projekta IoTIF, a prvi uređaj povezan na Internet putem ove platforme je rampa na službenom parkiralištu kod zgrade FOI 2.
Rampom je moguće upravljati putem aplikacije za pametne telefone koju će se moći preuzeti s Interneta.
Zbog sigurnosnih ograničenja, rampu je moguće podići samo kada se nalazite u njezinoj blizini, a korištenje aplikacije može se ograničiti na samo određenu skupinu korisnika.
Sljedeći je korak u razvoju automatizacija, a neke od ideja su automatsko podizanje rampe kada joj se korisnik dovoljno približi, upravljanje glasom ili podizanje rampe na temelju optičkog prepoznavanja registarskih tablica automobila.
Ovaj je projekt izvrstan primjer suradnje akademskog i gospodarskog sektora te transfera znanja, a ovo se rješenje može unaprijediti i nadograditi te poslužiti kao baza za razvoj Varaždina kao pametnog grada.
