Hrvatska je zbog jeftinijeg rada još uvijek konkurenta u sektoru usluga.
Dok građani u Hrvatskoj žive s prosječnom neto plaćom od 744
eura, u zapadnim zemljama Europe su tri puta veće. Odraz snage
državne ekonomije vidi se kroz kupovnu moć građana i visinu
plaće.
U ovom su stoljeću, hrvatska ekonomija je dva puta sporije rasla
od ostalih tranzicijskih zemlja pa su im i primanja rasla brže,
piše Večernji list.
Prosječne cijene u Hrvatskoj su niže od EU i to za 36 posto, a
cijena hrane otprilike ista. Međutim, cijene elektronike i odjeće
su skuplje nego u EU, a cijene u restoranima su iznadprosječne.
Prema istraživanju koje prati osnovne karakteristike potrošnje
kućanstava hrvatske obitelji danas se iz kućnog budžeta na hranu
troši oko 29 posto. Za troškove stanovanja i potrošnju energenata
izdvaja se 16 posto dohotka, a na mobiteli i internet odlazi 5,5
posto, tj. svaka dvadeseta zarađena kuna. Za odjeću i obuću
trošimo 7 posto kućnog budžeta.
Većina raspoloživog dohotka dolazi od plaća i mirovina, ali, kako
piše Večernji, kada se usporedba provodi prema nacionalnim
računima treba dodati i podcijenjene prihode iz sive ekonomije i
ilegalnih aktivnosti, koji su prilično rašireni u Hrvatskoj.
Hrvatska je zbog jeftinijeg rada još uvijek konkurenta u sektoru
usluga. To se naročito odnosi na turizam od kojeg nastaje
četvrtina godišnjeg BDP-a, prenosi Večernji list.