Kreativne industrije potencijal su koji su neki europski gradovi iskoristili u velikoj mjeri, a taj bi primjer željeli slijediti i u Hrvatskoj.
Gradovi sa sjevera Hrvatske imaju velike kulturne potencijale. Ti
potencijali mogu se iskoristiti za razvoj kreativnih industrija
koje u razvijenijim europskim zemljama uvelike pridonose rastu
BDP-a. Značajan korak u razvoju kreativnih industrija u Hrvatskoj
učinjen je stvaranjem mreže Kreativnih gradova Hrvatske. Riječ je
o inovativnoj mreži koja okuplja predstavnike lokalnih samouprava
i zajednica i stručnjake iz kreativnih i kulturnih industrija
kako bi zajedno osmislili modele upravljanja kulturnim i
kreativnim resursima gradova radi pokretanja lokalnih ekonomija i
stvaranja novih prilika za ulaganja.
O mogućnosti uključenja u mrežu Kreativnih gradova Hrvatske
razmišlja se i u Gradu Lepoglavi, a održanom sastanku priključio
se i ludbreški gradonačelnik i potpredsjednik Udruge gradova
Dubravko Bilić.
Naime, želeći doznati što donosi članstvo u mreži te želeći
predstaviti kulturne potencijale gradova na sjeveru kao i moguće
suradnje na projektima i programima u kulturi, Grad Lepoglava
organizirao je sastanak na kojem su se u Lepoglavi okupili
predstavnici gradova sa sjevera, članova mreže Kreativnih gradova
Hrvatske – Varaždina, Koprivnice, Ludbrega, Zaboka i Donje
Stubice te kulturni djelatnici i članovi udruga s gradskog
područja.
Ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić spomenuo je kako je
i projekt uređenja arheološkog parka Iovia prilika
da se iz njega nauči nešto novo, kreativno, ne samo turistima već
i samim građanima. Identifikacija, pokretanje i komunikacija
svojih resursa je iznimno važan proces koji se odvija kroz razvoj
i implementaciju politika. Za to je potrebno pronaći zajednički
jezik između dionika privatnog, javnog i civilnog sektora kako bi
osvijestili i utvrdili što pojedinu destinaciju čini jedinstvenom
i atraktivnom i kako bi osigurale to da institucije, tvrtke,
udruge, ali i građani žive za svoj grad.
– Grad Lepoglava rado se uključuje u sve mreže i organizacije
gdje može promovirati svoje specifičnosti i aktivnosti. Naša
baština visoko nam je na listi prioriteta kad je promocija našeg
grada u pitanju – istaknuo je zamjenik gradonačelnika Grada
Lepoglave Hrvoje Kovač.
Kreativne industrije potencijal su koji su neki europski gradovi
iskoristili u velikoj mjeri, a taj bi primjer željeli slijediti i
u Hrvatskoj.
– Mnogi europski gradovi koji su u jednom trenutku ostali bez
klasične industrije na gospodarsku su se scenu uspjeli vratiti
razvojem kreativnih industrija. Ujedno su svojim građanima
omogućili ispunjeniji život – rekao je Dubravko Bilić,
gradonačelnik Grada Ludbrega koji je predstavio brojne mogućnosti
koje se otvaraju razvojem kreativnih industrija u koje, između
ostalog, spadaju film, moda, glazba, industrija dizajna i
izdavaštvo.
O primjerima razvoja povezivanja kulturnih organizacija i
ustanova, ali i gospodarstvenika kada su u pitanju kreativne
industrije, govorili su predstavnici gradova Varaždina,
Koprivnice, Zaboka i Donje Stubice.
Zamjenica gradonačelnika Grada Koprivnice Ksenija Ostriž
otkrila je da je ovaj projekt u Gradu Koprivnici okupio i umrežio
brojne kreativne ljude i udruge. Isto to se dogodilo u gradovima
Donjoj Stubici i Zaboku, a što su potvrdili gradonačelnik Donje
Stubice, Nikola Gospočić i zamjenica gradonačelnika Grada Zaboka,
Valentina Đurek. To je umreživanje dalo mogućnosti i za
pokretanje novih projekata. I Grad Varaždin, koji je među prvima
postao član mreže Kreativnih gradova Hrvatske, dijeli slična
iskustva, potvrdila je zamjenica gradonačelnika Grada Varaždina,
Sandra Malenica koja je naglasila da jednu od najvažnijih uloga u
razvoju kreativnih industrija imaju gospodarstvenici koji moraju
prepoznati njen potencijal.