Neki su preuredili vikendice i kleti jer im je to jeftinije nego kupovati kuću. I režije su manje, kaže Štefica Kolednjak.
– Vikendice se lepe puniju, ima dosta mladih obitelji s decom, ali ima i starcof. Tu gore su se lane deselile dve obitelji, jena je kupila Bartolovo imanje. Znate Bartola? – kaže nam 75-godišnja Štefica Kolednjak iz Varaždin Brega, naselja u općini Gornji Kneginec koja posljednjih godina bilježi povećanje broja stanovnika.
Prema nekim izračunima, doselilo se oko tisuću ljudi, što je za općinu koja broji svega 5600 žitelja puno. Pitomi brežuljci najatraktivnija su zona za doseljenike.
– Ima strancof, ima i domaćih iz Zagreba. Tu malo dalje živi par penzionera koji su prodali stan u Zagrebu i kupili vikendicu. To im je jeftinije, a i ne treba im lift. Neki su preuredili vikendice i kleti jer im je to jeftinije nego kupovati kuću. I režije su manje. Ovde imaju sve, struju, vodu, plin i telefona, a to kaj su malo dalje od grada, to im nije tak važno. Bolje i to nego biti podstanar – dodaje Štefica.
U Varaždin Breg doseljavaju se mlade obitelji, umirovljenici, radnici, poduzetnici, umjetnici, ali i stranci poput Nijemca Benjamina Titza i supruge Tajlanđanke Lise, koji su dvije godine živjeli u Aziji i odlučili se skrasiti u okolici Varaždina.
Bave se turizmom i iznajmljuju apartman. Načelnik Goran Kaniški (HDZ) ističe da je na području općine 1500 kuća i čak 1700 vikendica.
– Uglavnom su to kućerine, a ne klijeti – objašnjava. Osim lijepe prirode i infrastrukture, doseljavaju se i zbog posla. U poduzetničkoj zoni u G. Knegincu radi čak 1200 ljudi. Povećanju broja stanovnika općina je prilagodila i kapacitete u vrtićima. Imaju ih dva s ukupno 211 djece. U novi, Bubamaru, koji je sagrađen po najvišim standardima, djeca su se uselila prije mjesec dana. Ima 1900 četvornih metara, a stajao je 12,2 milijuna kuna – rekao je Kaniški.
Zanimljivo je da su, iako općina ima visok indeks razvijenosti, najveći od svih općina i većine gradova u Varaždinskoj županiji, smanjena sredstva za rad svih političkih stranaka sa 70.000 kuna na 8000 kuna godišnje, dogovoreno je i da se ne održavaju izbori za mjesne odbore, a ušteđenih 100.000 kuna odlazi za sufinanciranja vrtića.