Za kredit od 360.000 kuna Podbrežnički je banci platio 680.000. Sada je dobio 150.000 i priprema novu tužbu.
Kakav je osjećaj ovršiti banku, novinarka
Jutarnjeg lista Gordana Grgas pitala
je Vladu Podbrežničkog iz Varaždina koji je
dobio pravomoćnu presudu i upravo ovršio Addiko banku (bivšu Hypo
banku) za oko 150 tisuća kuna zbog preplaćenih kamata za kredit s
valutnom klauzulom u švicarskim francima.
– Jako dobar. Pokazalo se, naime, da mi banka nije htjela
dobrovoljno isplatiti ni ono što je u travnju ove godine
pravomoćno presuđeno da mora, pa sam u lipnju od
svoje odvjetnice zatražio da preko Fine pokrene postupak ovrhe –
odgovara Podbrežnički, diplomirani inženjer
građevinarstva koji radi u gradskoj upravi Varaždina.
Isplatu obeštećenja dobio je tek prije nekoliko dana jer je Fina,
nakon što je pokrenula ovrhu, novac držala na računu 60 dana,
kako joj nalažu postojeći propisi u slučaju da dođe do žalbe. Kad
je taj rok prošao, iznos je prebačen na račun Podbrežničkog,
doznaje
Jutarnji list.
O njegovu je slučaju javnost jučer izvijestila Udruga
Franak, budući da je on bio prvi korisnik kredita u
švicarcima koji im je javio da mu je zaista na račun sjelo
obeštećenje od banke, i to ovrhom.
Prema podacima kojima raspolaže Udruga Franak, sličnih je
pravomoćnih presuda vezanih za preplaćene kamate
već 30-ak, ali nemaju podatke o tome koliko se korisnika kredita
naplatilo, piše
Jutarnji list.
Kredit za stan
Kredit za stan Podbrežnički je digao 2006.
godine kada mu je banka isplatila oko 360.000 kuna kao
protuvrijednost za 78.700 švicarskih franaka po tadašnjem tečaju
(4,60 kuna) i s kamatnom stopom od 3,88 posto, piše
Jutarnji list.
Kredit je bio na 28 godina, a ugovorom je omogućeno da banka
jednostranim odlukama mijenja kamatnu stopu koja
je tako u jednom trenutku narasla na čak 6,20 posto.
No, kako je Visoki trgovački sud takvu praksu
banaka u Hrvatskoj u međuvremenu proglasio nepoštenom i ništetnom
(na osnovu kolektivne tužbe Potrošača-Hrvatskog saveza udruga
potrošača), Podbrežnički je podigao tužbu protiv Addiko banke i
sada je obeštećen za preplaćene kamate u iznosu od 11.009
švicarskih franaka plus sudski troškovi i zatezna kamata.
U trenutku isplate obeštećenja to je značilo da mu je vraćeno
70 tisuća kuna za preplaćene kamate, oko 70
tisuća kuna na ime zateznih kamata te 8900 kuna za sudske
troškove.
U Addiko banci pitali smo da nam objasne zašto nisu odmah platili
ono što im je proljetos pravomoćnom presudom Županijskoga
suda u Osijeku određeno, ali nismo dobili odgovor. Kako
kažu, ne komentiraju sudske presude ni kada ih dobivaju, ni kada
ih gube.
Moguće je da razmatraju koji im pravni lijekovi još stoje na
raspolaganju jer je ta banka dala velik broj kredita s
valutnom klauzulom u švicarcima pa se suočava i
s drugim sličnim presudama.
Jedan od stručnih suradnika u Udruzi Franak, splitski odvjetnik
Srđan Kalebota, kaže da banka može zatražiti od
Vrhovnog suda izvanrednu reviziju presude. “No, to je za njih 100
posto izgubljen slučaj.
Stajalište Vrhovnog suda o promjenjivoj kamatnoj stopi kredita s
valutnom klauzulom u švicarskim francima već je
poznato i identično je onome u presudi koju je u ovom slučaju
donio Županijski sud u Osijeku”, rekao nam je
Kalebota.
Podbrežnički, pak, poručuje da naplatom preplaćenih
kamata ne staje njegova pravna bitka s Addiko bankom.
– Upravo sam odvjetnici poslao podatke i zahtjev za novu tužbu
protiv banke zbog nepoštene primjene valutne klauzule u
švicarskim francima. Tražit ću obeštećenje za tečajnu razliku –
rekao je Podbrežnički.
Tu tužbu temelji na novoj presudi Visokoga trgovačkog
suda koja je donesena u srpnju ove godine, a kojom je i
valutna klauzula u švicarcima proglašena nepoštenom i ništetnom.
Rekao je, da nakon konzultacija s Udrugom Franak razmatra još
mogućnost da, osim obeštećenja zbog valutne klauzule u
švicarcima, zatraži i ništetnost cijelog ugovora o kreditu, piše
Jutarnji list.
Zatezne kamate
– Kredit sam uspio prijevremeno vratiti u siječnju 2015. godine
kad još nije zakonski bila predviđena konverzija kredita u
valutnu klauzulu u euru. Plašio sam se dokle će tečaj
švicarskog franka rasti i odlučio sam tada
razvrgnuti oročenu štednju koju sam imao te još
posudio novac od prijatelja. Cijena kredita, ono što sam ukupno
platio banci, bila je oko 680 tisuća kuna. U slučaju
obeštećenja zbog razlika u tečaju očekujem od
banke da mi isplati 150 tisuća kuna plus zatezne kamate – računa
Podbrežnički.
Mnogo bi više dobio odluči li zatražiti ništetnost ugovora.
– Ako bih ishodio ništetnost cijelog ugovora, mogao bih dobiti
neto povrat od 320 tisuća kuna plus zatezne kamate, što je
razlika između onoga što sam dobio i onoga što sam banci platio –
tumači Podbrežnički, ali još važe kolike su mu
šanse da na sudu prođe s maksimalističkim zahtjevom. Pravno je
moguće, doduše, da zatraži oboje pa što prođe, a takav savjet
korisnicima kredita s valutnom klauzulom u švicarcima daju i u
Udruzi Franak.
Oni su također objavili, očito se nadajući da će se stvar
replicirati u Hrvatskoj, da se u Sloveniji nastavljaju donositi
sudske odluke o ništetnosti ugovora s valutnom klauzulom u
švicarskim francima, a jedna od njih je već, kako kaže
Goran Aleksić, i pravomoćna.
– Svaki CHF dužnik u Sloveniji može očekivati da će njegov ugovor
biti na sudu proglašen ništetnim – poručuje.
Jutarnji list iz Udruge nije uspio dobiti detalje o
spomenutih 30-ak pravomoćnih presuda u Hrvatskoj vezanih za
obeštećenja za preplaćene kamate, a odvjetnik Kalebota kaže da
posjeduje dokumentaciju o deset pravomoćnih presuda koje su
izgubile Addiko banka (pet), Zagrebačka
banka (tri) te PBZ (dvije) na županijskim sudovima u
Zagrebu, Velikoj Gorici, Zadru,
Puli, Vukovaru i
Osijeku.
Ukupni iznos potraživanja iznosi 194 tisuće kuna plus sudski
troškovi i zatezne kamate.