6.2.1907. U Varaždinu je umro graditelj i popravljač orgulja Josip Papa, mlađi. Među ostalom Papa je izradio orgulje u Isusovačkoj crkvi u Varaždinu, današnjoj Katedrali, proširio orgulje u varaždinskoj Franjevačkoj crkvi, izradio je s ocem orgulje u crkvama u Knegincu, Kelemenu, Nedelišću, Orehovici, Gornjem Mihaljevcu. Papa je rođen 1837. godine, a u Varaždin je došao 1866. godine zajedno s ocem, Josipom starijim, također graditeljem i popravljačem orgulja, iz Slovenije.
6.2.1844. U Varaždinu se rodio Karl Udel (Karl Udl), violončelist, glazbenik, skladatelj, profesor na Bečkom konzervatoriju. Karlov otac, Ivan Antun Udl, bio je učitelj na varaždinskoj Glazbenoj školi i grardski orguljaš, a i sedam godina mlađi brat Felix bavio se glazbom. Karl Udl od oca je dobio prvu glazbenu poduku i već sa 16 godina upisuje se na Bečki konzervatorij. Studirao je violončelo i klavir a po okončanju studija angažiran je u orkestru opere u Budimpešti. Od 1869. godine svira u orkestru dvorske opere u Beču. Često je svirao u orkestru poznatog skladatelja Johana Straussa. Karl Udl bio je profesor violončela u Beču, vodio je pjevački kvartet Udl Männergesang Quartett. Često je dolazio u Varaždin i nastupao na koncertima. Napisao je oko sedamdesetak skladbi, uglavnom za pjevačke zborove. Bio je jedan od najpopularnijih glazbenika u cijeloj Monarhiji, a njegovu vedru, živahnu glazbu publika je posebno obožavala u Austriji i Njemačkoj. Umro je u Beču 1927.godine u dubokoj starosti.
6.2.1755. U Varaždinu je rođen Franjo Bedeković Komorski, političar i veliki župan. Potječe iz stare hrvatske plemićke obitelji koja je imala sjedište u Komoru, kasniji naziv Bedekovčina u Hrvatskom zagorju. Franjo Bedeković Komorski bio je zastupnik u Ugarsko-hrvatskom saboru i referent Ugarske dvorske kancelarije. Borio se protiv nametanja mađarskog jezika u javni život Hrvatske. Za velike zasluge priključenja prekosavskih krajeva Hrvatskoj 1822.godine stekao titulu baruna. Franjo Bedeković Komorski umro je u Beču 15. lipnja 1827.godine.
6.2.1600. Gradsko vijeće Varaždina izabralo je dvojicu zastupnika (nuncija) za Ugarsko-hrvatski sabor u Požunu. Izabrani su plemići Nikola Nađ i Mijo Zeršić kojima je određena nagrada od 10 ugarskih forinti (dukata) te za putne troškove (uzdržavanje kočijaša i prehranu triju konja) još 50 ugarskih forinti. Varaždin je imao pravo na zastupnike u Saboru kao slobodni i kraljevski grad.
