Mijelodisplastični sindrom bolest je koja se može razviti u akutnu mijeloičnu leukemiju (AML), ponajviše se javlja u starijih mada se, kako se moglo čuti na jučerašnjem obilježavanju Svjetskog dana, ta granica već sada pomiče prema mlađoj životnoj dobi.
Svjetski dan mijelodisplastičnog sindroma (MDS) obilježen je u
četvrtak, s početkom u 15 sati, u organizaciji Hrvatske udruge
leukemija i limfomi (HULL) u prostorijama Kluba Hrvatskog
novinarskog društva gdje su okupljenima stručnjaci približili
činjenice o ovoj bolesti, informirali o mogućnostima liječenja te
dijagnostici.
Istog dana, MDS je obilježen je i u Varaždinu, na
Franjevačkom trgu, informativnim štandom na kojem su se građani
mogli informirati o toj, kao i o drugim hematološkim bolestima.
Mijelodisplastični sindrom bolest je koja se može razviti u
akutnu mijeloičnu leukemiju (AML), ponajviše se javlja u starijih
mada se, kako se moglo čuti na jučerašnjem obilježavanju
Svjetskog dana, ta granica već sada pomiče prema mlađoj životnoj
dobi.
Bolest uglavnom ostaje neprepoznatih uzroka, a kao mogući rizici
navodi se izloženost određenim tvarima poput benzena ili kao
posljedica liječenja citostaticima u nekih pacijenata.
– Neki bolesnici imaju visoki rizik i njihov mijelodisplastični
sindrom brzo može prijeći u AML. Prije nego se razvije postoji
najmanje četiri, pet vrsta preteča MDS-u. Dobna granica za
promjene u krvnoj slici sve se više spušta. Hematolozi u zapadnoj
Europi i SAD-u sada sa posebnim interesom promatraju sve promjene
u krvnoj slici pojedinca – objasnila je dr. mede. Inga
Mandac Rogulj iz Zavoda za hematologiju KB Merkur
opisavši MDS kao bolest sa jako puno lica koja u svakom trenutku
može početi izmicati kontroli.
O važnosti i proceduri citološke dijagnostike okupljene je
informirala dr. sc. Gordana Kaić dr. med. sa
Zavoda za citologiju i citogenetiku KB Merkur dok je dr. med.
Darko Krnić iz Hrvatske agencije za lijekove i
medicinske proizvode (HALMED) pojasnio proceduru odobrenja nekog
lijeka te istaknuo važnost prijave nuspojava.
Kako je živjeti sa MDS-om na jučerašnji dan podijelila je prof.
Ana Mrčić, čuvena hrvatska sportašica koja je
prije godinu i četiri mjeseca liječena transplantacijom. Nakon
transplantacije prof. Mrčić zadobila je najčešću komplikaciju
koja zadesi transplantirane osobe liječene od ovog sindroma;
GVHD, koju je opisala kao bolest presatka prema primatelju.
– Dobila sam još jednu sestru, koju još ne poznajem, a koja mi je
darovala stanice. Imala sam i akutne i kronične GVHD, a kao
sportašici najteže mi pada mišićna atrofija – rekla je prof.
Mrčić u svojem otvorenom i osobnom izlaganju o borbi koju prolazi
kako kroz liječenje MDS-a tako i sa GVHD koji je i najčešći uzrok
smrti transplantiranih osoba.