'Ako se otkrije u ranoj fazi, ako je bolest lokalizirana, bolesnici su praktički izliječeni i to nije nikakav problem.'
Studeni, sve poznatiji i kako ‘movember’ mjesec je u kojem se
stavlja naglasak na podizanje svijesti o problemu raka prostate.
Varaždinska bolnica donosi razgovor s dr. sc. Goranom
Benkom – voditeljem Odjela za urologiju.
Na kraju smo studenog, mjeseca posvećenog zdravlju
muškaraca. Jedan od javnozdravstvenih problema je i rak prostate.
Koliko je on prisutan u Hrvatskoj, odnosno u Varaždinskoj
županiji?
Rak prostate je danas veliki javno zdravstveni problem, ne samo u
Europi i svijetu, nego i u našoj zemlji. Kad ga gledamo prema
broju novooboljelih, prema izvještaju Registra za rak iz 2015.
godine, on je gotovo izjednačen s rakom pluća, odnosno dušnika
bronha i zauzima oko 18 posto od svih karcinoma koji se mogu
pojaviti kod muškaraca. U našoj je županiji također na visokom,
praktički prvom mjestu. Karcinom prostate je bolest koja zahvaća
stariju mušku populaciju i u tom smislu, budući da je velika
incidencija karcinoma prostate, ona je i predmet interesa
kampanja koje se provode u studenome.
Spomenuli ste da je to najčešća bolest kod starije
populacije, ali kad govorimo o tzv. rizičnim skupinama,
vjerojatno ima i onih nešto mlađih koji obolijevaju?
Prema istraživanjima, možemo podijeliti muškarce u dvije skupine.
Jedni nemaju obiteljsko opterećenje, pozitivnu obiteljsku
anamnezu, bilo s majčine ili očeve strane, dakle nemaju u
obitelji karcinom prostate i preporuka njima je da se počnu
kontrolirati i krenu u pretraživanje PSA markera, koji je nama
važan za otkrivanje raka prostate, oko svoje 50. godine, a za one
koji su rizični od 45. godine – prije toga ne postoji razlog za
neko veliko pretraživanje. Uglavnom, radi se o starijoj
populaciji, karcinom prostate se najčešće pojavi kod muškaraca
iznad 70. godine. Gledamo li analize, u osmom ili devetom
desetljeću života dvije trećine muškaraca će imati rak prostate,
iako on neće nužno izazvati bilo kakvu bolest, odnosno imati
smrtnu posljedicu.
Koji su simptomi raka prostate?
Rak prostate nema neke specifične simptome, zato ne treba svaki
problem s mokrenjem povezati odmah s rakom prostate. Vrlo često
su simptomi identični simptomima koje imaju muškarci s klasičnim
dobroćudnim povećanjem prostate, a također ne moraju biti nikakvi
simptomi, pogotovo u početnim fazama bolesti. Naravno, kad bolest
uznapreduje, pojavljuju se nekakvi simptomi koji su znak
proširene bolesti, kao što su bolovi u kostima, pogoršanje
bubrežne funkcije. Upravo je to ideja ove kampanje da se muškarci
jave puno ranije, da odrede taj svoj PSA u krvi, što je vrlo
jednostavna metoda te da obave pregled kod urologa, pa da na taj
način preduhitrimo razvoj bolesti i simptoma koji bi onda zapravo
značili zakašnjenje u dijagnozi i liječenju.
Koliko je rak prostate moguće izliječiti otkrije li se
dovoljno rano?
Treba naglasiti da masovni screening kod karcinoma prostate nema
znanstvenu osnovu, znanstveno uporište. Provode se istraživanja
već 13 godina na europskom nivou i nisu uspjela potvrditi benefit
od masovnog screeninga, kao što je to slučaj s karcinomom debelog
crijeva, cerviksa ili raka dojke, tako da naši potencijalni
bolesnici neće dobivati poziv u sklopu nekakvog nacionalnog
programa, ali se prakticira tzv. oportunistički probir, gdje se
dobro osviještenim muškarcima od strane njihovih obiteljskih
liječnika ili preko informacija u medijima savjetuje pregled u
dobi koja je rizična za razvoj karcinoma.
Kolika je uspješnost liječenja?
Ako se otkrije u ranoj fazi, ako je bolest lokalizirana,
bolesnici su praktički izliječeni i to nije nikakav problem. Kad
je riječ o lokalno uznapredovaloj bolesti, također ju vrlo
uspješno liječimo, uz dodatne terapijske mjere. U svakom slučaju,
imamo dosta dobru, odnosno visoku uspješnost liječenja, samo u
nekim fazama bolesti su potrebne još neke druge intervencije, kao
što su dodatni lijekovi i terapije. Preživljenje od raka prostate
se u većini europskih zemalja povećava.
Kad govorimo o varaždinskoj bolnici, spomenuli ste da ste
dosta dobro opremljeni.
Da, mi naše bolesnike od ovog probira koji se događa
samoinicijativno ili na uputu liječnika odrađujemo preglede,
diferenciramo one bolesnike koji imaju povećanu prostatu,
dobroćudno povećanu, od onih koji imaju rizik da su potencijalni
bolesnici s karcinomom prostate. Takve bolesnike regrutiramo na
biopsiju prostate koju obavljamo u našoj bolnici, sav se
materijal šalje u našu patologiju koja ga obrađuje i tako
dobivamo dijagnozu ima li bolesnik ili nema karcinom prostate.
Nakon toga se u skladu sa svim tim informacijama koje imamo, a to
su informacije o dobi bolesnika, njegovom zdravstvenom stanju i
stadiju bolesti, odlučimo za terapiju. Jedino što se u
varaždinskoj bolnici ne provodi to je radioterapija koja je
rezervirana za velike centre, tako da naši bolesnici to obavljaju
u Zagrebu, a sve ostale metode, uključujući kemoterapiju koja se
obavlja na našem onkološkom odjelu, imaju dostupne u našoj
županiji.
Što muškarcima poručiti na kraju studenoga, odnosno
‘movembra’?
Onima koji su u rizičnoj skupini za karcinom prostate savjetujem
pregled do 45. godine, ostalima do 50. Muškarci se trebaju javiti
svom obiteljskom liječniku, kako bi se odredila vrijednost PSA u
krvi, odnosno javiti se urologu zbog pregleda. Nakon toga će
urolog predložiti interval kontrola i otkloniti svaku sumnju kod
onih koji nemaju rak prostate, odnosno zatražiti dodatne
dijagnostičke pretrage za one muškarce kod kojih postoji
mogućnost za karcinom.