Već sada prijeti eksplozija u troškovima liječenja komplikacija dijabetesa, u opasnosti je cijelo hrvatsko zdravstvo...
Informacija da HZZO uvodi doplatu na gotovo sve
inzuline, ostavila je dijabetičare i
dijabetičarke u šoku – nije im jasno kako se opet preko
njihovih pleća prelamaju rezanja u zdravstvu, a
o posljedicama ih je strah i razmišljati.
‘Uvode nam doplatu na ono bez čega ne možemo živjeti’,
upozoravaju i dodaju da je ionako prehrana za dijabetičare vrlo
skupa pa se mnogi i ne mogu toga pridržavati. Još kad se tome
doda stres i poskupljenje inzulina te rezanje prava na trakice za
šećer -pitaju se: Kakva je ovo država?
‘Posljedice ove odluke će biti nesagledive jer mnogi od
dijabetičara neće imati financijske mogućnosti plaćati doplatu na
inzuline koji im život znače’, upozorila je predsjednica
Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga (HSDU) Zrinka
Mach.
Podsjetila je da su i dosad na konferencijama za medije, kao i u
kontaktu s HZZO-om upozoravali da ‘financijsko opterećenje vezano
za lijekove ne bi trebalo stalno prebacivati na teret
dijabetičara’.
‘Ovakvim potezima HZZO će dugotrajno dovesti do povećanja broja
dijabetičkih komplikacija koje su najskuplji segment u
liječenju dijabetesa te dovesti u opasnost cijelo hrvatsko
zdravstvo jer nam već sada prijeti eksplozija u troškovima
liječenja komplikacija, istaknula je Mach.
‘HSDU poduzima i poduzimat će sve moguće korake kako bi se
postiglo rješenje koje ne ide na štetu dijabetičara’, istaknula
je i poručila: ‘Ukoliko bude potrebno, iskoristit ćemo i sva
dopuštena zakonska sredstva kako bi zaštitili prava dijabetičara
te osigurali dosadašnji standard u liječenju dijabetesa’.
Podsjetimo, dijabetes je sedmi uzrok smrti u svijetu, a svake
godine od njega u svijetu umre 4,5 milijuna ljudi. U Hrvatskoj je
registrirano 254.000 dijabetičara, no procjenjuje se da ih
zapravo ima čak 450.000. Naime, oko 200.000 je onih kod kojih
bolest još nije registrirana.
Na liječenje dijabetesa i komplikacija prouzrokovanih njime troše
se u Hrvatskoj značajna sredstva. Kako se moglo čuti prilikom
nedavnog obilježavanja Svjetskog dana dijabetesa, prema
posljednjim podacima čak oko 11,5 posto ukupnog proračuna
zdravstva troši se na dijabetes, od čega gotovo 90 posto odlazi
na liječenje komplikacija koje uzrokuje šećerna bolest.
Kako kažu – ‘bolest koja ne boli, ali razara. A kada razori, onda
je kasno i nema natrag’.
Pritom valja imati na umu da prognoze nisu ohrabrujuću jer se
očekuje daljnji porast broja oboljelih uz daljnji porast troškova
za liječenje.
Jedino rješenje je prevencija, u niz je navrata već opetovala
struka, i to ne samo prevencija šećerne bolesti – dijabetesa,
nego i prevencija nastanka komplikacija bolesti u
oboljelih.