Radio je u novomarofskoj tvornici namještaja 'Bor', a zatim se profesionalno bavio slikarstvom...
19.12.2008. U varaždinskoj bolnici u 88. godini
života umro je jedan od najpoznatijih hrvatskih slikara Ivan
Rabuzin. Rodio se 27. ožujka 1921. godine u Ključu kraj Novog
Marofa u brojnoj obitelji te je završio stolarski zanat u Zagrebu
i Zemunu. Radio je u novomarofskoj tvornici namještaja
‘Bor’, a zatim se profesionalno bavio slikarstvom. Prvu je
samostalnu izložbu imao 1956. godine u Novom Marofu, 1960. godine
izlaže u zagrebačkoj Galeriji naivne umjetnosti. Godine
1963. postigao je veliki uspjeh izložbom u galeriji ‘Mona
Liza’ u Parizu i od tada je imao više od 200
samostalnih izložbi u inozemstvu, primio brojne nagrade i stekao
svjetsku slavu. Na njegovim slikama su motivi prirode i sela
Hrvatskoga zagorja, najčešće je slikao brijegove, cvijeće, oblake
i sunce. Autor je pokala za pobjednika Hrvatskog nogometnog kupa
nazvanog – ‘Rabuzinovo sunce’.
19.12.1952. Umro je Anzelmo Canjuga u 58. godini
života. Bio je skladatelj, svećenik, gvardijan kapucinskog
samostana i profesor glazbe. Oko šezdesetak njegovih skladbi je
sačuvano među kojima su popijevke,preludije, fuge za orgulje i
mise.
U prošlosti su Drava, Bednja i
Plitvica obilovale ribom, a potoci rakovicama.
Građansko poglavarstvo Varaždina davalo je u zakup ribolov na
Dravi i ribnjacima kraj Stare struge i na dravskim poljima. U
srednjem vijeku riba je bilo i u grabištima s vodom uz bedeme, a
ponajviše na prostoru današnjeg Jagićevog parka, Trga bana
Jelačića, gimnazijske zgrade, Nazorove ulice. Na varaždinskoj
tržnici svakoga dana ribari su nudili svježe ulovljenu ribu
i potočne rakove. Najtraženije su bile dravske glavatice i
mladice bez kojih nije bilo nijedne gozbe. Odlukom magistrata
nisu se smjeli loviti i prodavati rakovi ako im je razmak
raspetih štipaljki bio manji od 18 centimetara. Ribnjaka je bilo
i u okolici Varaždina. Na varaždinbreškoj Koradovici velike
ribnjake posjedovao je Franjo Pust, u Jalžabetu obitelj
Bedeković, kod Lepoglave i Veternice ribnjake su imali
varaždinski kanonici. O svakom se ribnjaku brinuo ribar, a radili
na njemu kmetovi.