Bavio se oblikovanjem interijera i namještaja, projektirao je stambene i javne zgrade, među njima i zgradu imunološkog zavoda u Zagrebu te jedan od najljepših jadranskih hotela - hotel 'Amforu' na Hvaru...
2.1.2003. U Zagrebu je umro Zvonimir
Marohnić, jedan od najuglednijih hrvatskih arhitekata.
Rodio se u Varaždinu 1915. godine, arhitekturu je studirao i
diplomirao u Zagrebu. Bavio se oblikovanjem interijera i
namještaja, projektirao je stambene i javne zgrade, među njima i
zgradu imunološkog zavoda u Zagrebu te jedan od najljepših
jadranskih hotela – hotel ‘Amforu’ na Hvaru. Zvonimir
Marohnić bio je 1954. godine utemeljitelj i prvi glavnin urednik
lista ‘Čovjek i prostor’, časopisa Društva arhitekta Hrvatske.
2.1.1904. U Varaždinu je umro Stjepan
Ilijašević, kanonik čazmanskog kaptola, pjesnik,
profesor teologije, školski nadzornik. Kao instaknuti Ilirac
pokopan je u iliriskoj arkadi u Zagrebu. Diplomirao je filozofiju
u Zagrebu, teologiju u Budimpešti gdje je i doktorirao. Autor je
prvog značajnijeg pedagogskog djela na hrvatskom jeziku
– ‘Obuka malenih ili katehetika’, udžbenika
‘Pismovnik’ i ‘Čitanka za II. razred pučkih učiona’. Pisao
je rodoljubne stihove, objavio zbirke pjesama ‘Pjesme
prigodnice’, ‘Izabrane pjesme’, ‘Zimzelenke’.
2.1. 2009. U Varaždinskim Toplicama umro
je toplički župnik Valent Bogadi, dekan
Varaždinsko-topličkog dekanata. Rođen je 29.siječnja 1946. godine
u Bednjanskom Vrhovcu kraj Bednje, za svećenika je
zaređen 1971. godine. Radio je u župama u Zagrebu, Svetom
Križu Začretju, Grubišnom Polju i Svetoj Nedjelji, a od
1982.godine djelovao je dvadeset godina u hrvatskoj župi u
kanadskom Torontu. Po povratku u domovinu 2001.godine Valent
Bogadi postavljen je za župnika u Varaždinskim Toplicama, a
papa Ivan Pavao Drugi imenovao ga je kapelanom
Njegove Svetosti. U nazočnosti velikog broja vjernika i
svećenika monsinjor Valent Bogadi sahranjen je na Varaždinskom
groblju.
Sve do sredine 18. stoljeća varaždinske su ulice bile u lošem
stanju – nepopločane, blatne, prašnjave. Postavljanje kamenih
ploča i nasipavanje šljunkom započelo je 1754. godine. Gradsko je
poglavarstvo za taj posao angažiralo zidare taracere iz Graza i
Zagreba, a radovi su trajali desetljećima.