Naselje Novi Marof uz dvorac u početku se sporo razvijalo pa je 1857.godine ovdje živjelo samo devetnaest stanovnika...
Grad Novi Marof nastao je uz dvorac kojeg je oko
1776. godine sagradio grof Ljudevit Erdödy. Njegov otac, grof
Đuro Erdödy, već je ranije ispod sela Ključa uz rijeku Bednju
sagradio jednokatni dvorac, ali zbog čestih poplava i brojnih
komaraca, Erdödijevi su napustili tu građevinu i odlučili na
obližnjem brežuljku sagraditi svoj dom – Novi majur. Jednokatni
dvorac u obliku četverokuta sagrađen je u
kasnobaroknom klasicističkom stilu. Naselje Novi Marof uz dvorac
u početku se sporo razvijalo pa je 1857.godine ovdje živjelo samo
devetnaest stanovnika. Do rasta je došlo 1886. godine kada
je sagrađena željeznička pruga Varaždin – Zagreb i Novi Marof
postao središte općine, kotarskog suda, oružničke postaje
i pošte. Te je godine u Novom Marofu bilo trinaest kuća
i 140 stanovnika. Godine 1926. u Erdödijevom
dvorcu otvoreno je Državno lječilište za plućne bolesti.
Naselje Novi Marof proglašeno je gradom 1997.godine.
U 15. i 16.stoljeću za vrijeme stalnih prodora turske
vojske prema srednjoj Europi, kao jedan od glavnih obrambenih
gradova, Varaždin je bio zaštićen čvrstim
bedemima i okružen opkopima s vodom. Jednako tako bila je
zaštićena i starogradska tvrđava, plemićko sjedište varaždinskog
župana. Nestankom ratnih opasnosti početkom 19. stoljeća počelo
je rušenje bedema i zatrpavanje grabišta, a radovi su trajali
tridesetak godina. Bedemi oko starogradske
tvrđave nisu srušeni niti održavani pa je 1919. godine bilo
pokušaja da se zapuštene zidine uklone, prostor sravni s ostalim
terenom. Međutim, Varaždinci su se pobunili protiv takvih
namjera, a gradsko poglavarstvo angažiralo je vrtlara iz
Njemačke koji je napravio plan uređenja bedema. Do
zatrpavanja blatnih jama, uređivanja zemljišta, sadnje
drveća i grmlja, sijanja trave došlo je tek 1937. i 1938. godine.
Od tada je popularna Bašća omiljeno sastajalište mladih i jedan
od najljepših parkova u gradu.