Josip Vrhovski je bio prvi dirigent, a naslijedio ga je varaždinski gimnazijski profesor Tomislav Miškulin...
12.1.1948. Novoutemeljeno varaždinsko pjevačko
društvo ‘Vatroslav Jagić’ donijelo je pravila za rad.
Najveći broj članova došao je iz pjevačkog društva
‘Vila’ koje je godinu dana ranije prestalo sa radom. Josip
Vrhovski je bio prvi dirigent, a naslijedio ga je varaždinski
gimnazijski profesor Tomislav Miškulin. Pod
Miškulinovim vodstvom muški i mješoviti pjevački zborovi djeluju
desetak godina. Prvi samostalni koncert društvo je imalo u
travnju 1948.godine, a najveći uspjeh postiglo je 1956.godine
izvedbom Mozartovog ‘Requiema’ uz 200 – tu obljetnicu
skladateljevog rođenja. Pjevačko društvo ‘Vatroslav
Jagić’ prestalo je djelovati u prosincu 1959.godine.
Glavne gospodarske djelatnosti u prošlosti grada
Varaždina bile su obrtništvo i trgovina. Više od
polovice građana živjelo je od obrtništva, broj obrtnika je
stalno rastao i krajem 18. stoljeća bilo ih je 758 od kojih 303
majstora obrtnika, 287 njihovih pomoćnika i 168 naučnika.
Kuće obrtnika bile su u srednjem vijeku unutar
gradskih bedema, najčešće su majstori istih zanimanja živjeli u
istom dijelu grada i po njima su se zvale ulice –
Kovačka, Šoštarska, Mesarska, Streljačka.
Mjesta za gradnju novih kuća u unutar zidina nije bilo dovoljno
pa obrtnici sele u predgrađa gdje grade svoje domove u kojima
razvijaju posao. Tako su nastale i širile se obrtničke
ulice Milička, Dravska, Biškupečka, Dugi konec,
Optujska i druge u kojima su podignute karakteristične
građansko obrtničke kuće. Bile su to prizemnice koje su
prema ulici imale najčešće tri prozora, u kuće
se ulazilo iz dvorišta, hodnik je bio skučen i iz njega
se išlo u kuhinju i manju sobu, dok se veća soba nalazila prema
ulici. Obrt se obavljao u manjoj prostoriji, a
ljeti na dvorištima. Obitelji su u predgrađima
imale vrtove, zavrtja i poljoprivreda im je donosila dodatne
prihode. Velika većina starih varaždinskih obrtničko građanskih
kuća je srušena i na njihovim mjestima niknule su višekatnice.
Jedan od prvih do sada pronađenih opisa
Varaždina nalazi se u knjizi Erasmusa Franciska ‘Novi i kratki
opisi ugarskog kraljevstva’ tiskanoj 1664. godine u
Nürnbergu. Napisano je, između ostalog, da Varaždin leži u dolini
na desnoj obali Drave, da je u blizini visoka
planina, a u gorju Konstantinova topla ljekovita kupka i
da u okolici ima lijepih nasada vinograda.