Krajem 19. stoljeća pojavom plinskih, petrolejskih i električnih svjetiljki prestaje korištenje starih svijećnjaka...
7.1.1860. U starom varaždinskom kazalištu, koje
je od 1820. godine bilo u Kranjčevićevoj ulici, sve do 1860.
godine putujuće kazališne družine izvodile su predstave na
njemačkom jeziku. To je potaknulo varaždinske rodoljube da osnuju
društvo ‘dobrovoljacah za narodno predstavljanje’ kojemu je
ravnatelj bio odvjetnik i pjesnik Vladislav
Vežić, a predsjednik društva Dragutin Antolek Orešek.
Varaždinski glumci amateri uvježbavali su igrokaz na hrvatskom
jeziku ‘Graničari’ Josipa Freudenreicha i prvi ga put izveli
17. siječnja 1860. godine. U dvorani starog kazališta bilo je
više od 300 oduševljenih Varaždinaca koji su burno pozdravili
prvu kazališnu predstavu izvedenu na hrvatskom jeziku.
Pored uljanica, najstarijeg načina osvjetljavanja
prostorija, prije 2000 godina počele su se
koristiti svijeće lojanice izrađene od goveđe masti i tada
se pojavljuju prvi svijećnjaci. Radili su se od drveta, bakra,
bronce, kovanog željeza i drugog materijala i koristili su se u
bogatim kućama i crkvama. U srednjem vijeku
izrađuju se viseći svijećnjaci u obliku kruga ili križa koji
su na gornjoj strani imali šiljke na koje su stavljane svijeće.
Najljepši svijećnjaci nastali su u doba baroka u najpoznatijem
staklarskom središtu, otočiću Muranu u Italiji kod Venecije, gdje
su izrađivani viseći stakleni svijećnjaci – lusteri –
ukrašeni visuljcima u obliku prizmi, suza i
zvjezdica. U Varaždinu se najljepši luster nalazi od
1873. godine u koncertnoj dvorani Hrvatskog narodnog kazališta.
Krajem 19. stoljeća pojavom plinskih, petrolejskih i električnih
svjetiljki prestaje korištenje starih svijećnjaka.
Trg bana Jelačića u Varaždinu nastao je u 19.
stoljeću na slobodnom zemljištu uređenom zatrpavanjem
obrambenih gradskih grabišta s vodom. Najstarija sačuvana zgrada
– gradska kula – bila je kraj sjevernih, odnosno Bečkih
ulaznih vrata u grad i do nje je u srednjem vijeku vodio drveni
most preko širokog vodenog opkopa. Drveni je most u 18.stoljeću
zamijenjen zidanim koji je srušen kada i gradski bedemi. Na Trgu
bana Jelačića, kojeg Varaždinci popularno zovu ‘Banos plac’,
sagrađeno je više jednokatnih zgrada s obilježjima
kasnog baroka i prizemnica u ranoklasicističkom stilu.
Vlasnici zgrada bili su imućniji trgovci i obrtnici a od javnih
objekata na trgu je 1884. godine sagrađena Pravoslavna crkva
svetog Đorđa dok je 1922. godine za potrebe Mariborske tekstilne
tvornice u Varaždinu inženjer Kaderžavek
izgradio zgradu u kojoj je tiskara. Uz gradsku kulu
najstarija zgrada na sjevernoj strani trga je palača Nitzky,
sagrađena 1796. godine.