U Kino dvorani u 18 sati Miroslav Klemm održat će zanimljivo predavanje o jedinom spomeniku proglašenja hrvatskog jezika službenim jezikom...
U petak, 1. veljače, Varaždinske Toplice ponovno
će se pridružiti programu popularne nacionalne manifestacije
‘Noć muzeja’.
Za sve posjetitelje bit će otvorena vrata Zavičajnog muzeja
Varaždinskih Toplica od 17 do 18 sati te će se moći
razgledati bogati arheološki postav i postav
Galerije Toplissa.
U Kino dvorani u 18 sati Miroslav Klemm održat
će zanimljivo predavanje o jedinom spomeniku proglašenja
hrvatskog jezika službenim jezikom, koji se nalazi upravo u
Varaždinskim Toplicama. Od 19 do 20 sati posjetitelji će se u
prostoru Muzeja moći družiti s gostom predavačem.
Jedinstveni
spomenik proglašenju hrvatskog jezika službenim
jezikom nalazi se u centru Varaždinskih Toplica kao simbol
sjećanja na političku borbu, domoljubnu ustrajnost i djelovanje
Ivana Kukuljevića Sakcinskog te u spomen na njegov važan
povijesni govor koji je održao u Hrvatskom saboru 1843. godine.
Postavljanje spomenika u Varaždinskim Toplicama
inicirao je poznati hrvatski slikar i umjetnik Ivan Rabuzin, koji
je projekt postavljanja spomenika predložio Družbi ‘Braća
Hrvatskoga Zmaja’.
Likovno
rješenje spomenika rad je arhitekta Andrije Mutnjakovića
koji ga je zamislio u obliku prizme visine 2,3 metra s bazom od
1,5 metra.
Spomenik je izgrađen od ljubeljskog kamena zelenog dijabaza. Tri
stranice prizme simbolično predstavljaju tri hrvatska
narječja, a gornja zakošena ploha bilježi tekst poruke
Družbe.
Spomenik je svečano otkriven u na Trgu slobode u Varaždinskim
Toplicama 8. studenog 1997. godine u povodu 150. obljetnice
saborskog proglašenja hrvatskog jezika službenim.
Tom prilikom govoreći u ime pokrovitelja Odbora
za naobrazbu, znanost i kulturu Sabora Republike Hrvatske,
akademik Dubravko Jelčić istaknuo je da je hrvatski jezik, jezik
jednog od najstarijih europskih naroda, a ujedno i jedan od
najstarijih konstitutivnih europskih jezika.
Isti govornik je tim svečanim povodom naglasio
‘kako je upravo hrvatski jezik među posljednjim narodnim jezicima
ušao u politički život svoga hrvatskog naroda’. Bio je to jezik
naroda bez slobode, a narod bez slobode nikada ne može dokraja
razvijati svoje biće i svoju svijest.”
Ivan Kukuljević Sakcinski ostavio je dubok i neizbrisiv
trag na području obiteljskog posjeda Tonimir pokraj
Varaždinskih Toplica i u bogatoj povijesti Grada Varaždinske
Toplice.
Povijesni izvori potvrđuju, da je upravo
toplički kraj bio veliko Kukuljevićevo književno
nadahnuće.
Upravo su na tom području nastala njegova
mladenačka literarna ostvarenja poput
‘Dnevnika’ (1834.-1840.), sa zapisima o topličkom kupalištu,
životu na Tonimiru, obiteljskim prilikama i domoljubnim
domjencima, opisima topličkog krajolika i bolesnika na liječenju
u topličkom kupalištu u vrijeme napoleonskih
ratova te ‘Juran i Sofija’, prva drama izvedena na hrvatskom
jeziku.
U Tonimiru je nastao i prvi Kukuljevićev
značajan etnografsko-etnološki rad, autorska zbirka
‘Narodne pesme puka harvatskoga’ za koju je prikupio više od
stotinu narodnih pjesama s cjelokupnoga
hrvatskog kulturnog prostora na kajkavskome, čakavskome
i štokavskome govoru.
Brojni njegovi autografi potvrđuju njegov
interes za narodne običaje i vjerovanja na topličkom području,
zatim proučavao je brojne kulturne spomenike Varaždinskih Toplica
i šireg prostora Zagorja, a posebno vrijedni su
njegovi radovi o arheološkim nalazima kao i epigrafski
prilozi.
Na povijesnom obiteljskom imanju Tonimir nastali
su i neki od njegovih najvažnijih političkih članaka.
Obiteljsku kuriju Tonimir na vrhu Topličke gore
od 1830. do 1832. sagradio je Antun Kukuljević Sakcinski.