Iz državnog proračuna za naknade za štete uzrokovane elementarnim nepogodama osigurana su sredstva u iznosu od 20 milijuna kuna godišnje...
Saborski zastupnik HDZ-a iz Varaždinske županije Josip
Križanić, ujedno i predsjednik Državnog povjerenstva za
procjenu šteta od elementarnih nepogoda, u raspravi o Konačnom
prijedlogu Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih
nepogoda istaknuo je da će ga Klub HDZ-a podržati uz određene
preporuke koje se odnose na jasno propisivanje
do u detalje pravilnika, procedura, obrazaca i registra
tako da su onemogućene bilo kakve naknadne intervencije u sustav
i da sve bude maksimalno transparentno.
Križanić je napomenuo da Konačni prijedlog
zakona predlaže dodjelu pomoći na način da se štete prijave u
Registar šteta, a pomoć će biti dodijeljena ovisno o vrsti i
visini oštećene imovine iz državnog proračuna RH, a može se
dodijeliti i iz fondova EU te da se uspostavlja
Registar šteta koji će osiguravati podatke po imenu
svake fizičke i pravne osobe koja je prijavila štetu, vrsti štete
i iznosu štete pa takvi podaci predstavljaju prvu bazu podataka o
nastalim štetama od prirodnih nepogoda.
– Sam zakon neće tako dugo biti kvalitetan i
operativan dok se ne donese nova metodologija za procjenu,
odnosno novi pravilnik – rekao je Križanić te dodao da puno
stvari treba mijenjati, poput razvrstavanja cesta pa nije
razvidno kome isplatiti štetu ili pak povjerenstvo često puta
nije moglo s potpunom sigurnošću donositi odluke o cjeniku
poljoprivrednih proizvoda i cijenama domaćih
životinja potencijalnih predmeta procjene štete.
– Primjerice bila je ponuđena cijena kilograma
guske 40-50 kuna, a purice 7 kuna. Svi znamo da purica ima 4-5 kg
i puta 7 kuna to je 28 kuna, a realno košta 100-150 kuna. Ili
vrlo nelogične cijene žitarica ili primjerice šljive, jabuke ili
marelice. Za ubuduće bilo bi dobro da se za takve procjene donesu
jedinstvene razredne cijene na početku godine, a prijedlog kojih
daje Ministarstvo poljoprivrede, te da se ono koristi bilo
izvorom TISUP-om ili Državnim zavodom za
statistiku ili od više njih srednja vrijednost. Uglavnom moramo
imati čim transparentnije i egzaktnije podatke u pravilniku tako
da povjerenstvo nema mogućnost improvizacije – naglasio je
Križanić koji je u nastavku govorio o isključivanju
onih oštećenika koji su osigurali svoju imovinu te
naknadi štete samo na legaliziranim građevinama.
Kako je zakon o legalizaciji još uvijek aktualan
i još je puno objekata nelegalizirano pogotovo u ruralnim
područjima, i to gospodarskih zgrada te u staračkim
domaćinstvima kojima to predstavlja trošak, Križanić smatra da je
dobro što se u drugom čitanju uvažio prijedlog Odbora za
poljoprivredu da će se obeštetiti i oni oštećenici koji
su prije nastanka štete od elementarne nepogode pokrenuli
postupak legalizacije.
– Novi je iskorak također učinjen uvažavajući
naše sugestije iz prvog čitanja, a to je da se pomoć za
štete o elementarnih nepogoda može dodijeliti na nezakonito
izgrađenim gospodarskim stambenim zgradama u slučajevima
socijalno ugroženih oštećenika – kazao je Križanić te
dodao amandman kojim bi se točno odredilo koji
su to točno socijalno ugroženi oštećenici kako povjerenstvo ne bi
imalo dvojbi kod donošenja odluke.
– Sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično
uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda mogu se dodijeliti i za
štete na nezakonito izgrađenim stambenim zgradama korisnicima
socijalne skrbi s priznatim pravom u sustavu socijalne skrbi
određenim propisima koji uređuju područje
socijalne skrbi i drugih pripadajućih akata nadležnih tijela
državne uprave – naveo je Križanić prvi amandman te iznio i drugi
radi usklađenja datuma stupanja na snagu ovoga zakona, a kojim se
propisuje da su predstavničko tijelo jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave te Gradska skupština
grada Zagreba dužni donijeti planove djelovanja za ovu godinu do
kraja veljače 2019. godine.
Saborski je zastupnik HDZ-a naveo i da od prošle
godine u visini čak 75.000 eura po domaćinstvu ili jednoj pravnoj
ili fizičkoj osobi postoji mogućnost sufinanciranja od 70
posto osiguranja poljoprivredne proizvodnje iz EU-a, a
preostali dio mogu pokriti županije, dio JLS-e i vrlo malo
ostaje poljoprivredniku.
– Stoga treba i ovim zakonom skretati poljoprivredne štete prema
osiguranjima, jer su svih ovih godina upravo štete u
poljoprivredi i bile najveće tako da bi državna
sredstva iz proračuna mogla biti usmjerena u obilnijem postotku
prema drugim elementarnim nepogodama koje se ne odnose na
poljoprivredu. Ipak zadržavam rezervu da se u slučaju eventualnog
prestanka sufinanciranja osiguranja poljoprivredne proizvodnje iz
EU fondova, u tom momentu taj članak o obvezi osiguranja
poljoprivredne proizvodnje stavlja izvan snage,
jer naša poljoprivreda neće biti u stanju financirati osiguranje
pa samim time ne bi mogli konzumirati naknadu štete, što ne bi
bilo dobro – rekao je Križanić.
Osvrnuo se i na propisivanje odgovornosti
gradonačelnika i općinskih načelnika za namjensko
korištenje dodijeljenih sredstava pomoći te upućivanje na
odgovornost općinskih, gradskih i županijskih povjerenstava za
provedbu mjera procjene i otklanjanja posljedica prirodnih
nepogoda.
Neraspoređeni višak sredstava jedinice lokalne
samouprave dužne su doznačiti na račun Ministarstva financija, a
samo u iznimnim slučajevima iz objektivnih razloga, za
neraspoređeni višak sredstava može se tražiti od Državnog
povjerenstva odobrenje za prenamjenu sredstava koja se može
odobriti samo za djelomično pokriće te štete za koju su
sredstva dodijeljena.
– Dobro je što se ovim zakonom veća odgovornost propisuje
općinskim, gradskim i županijskim povjerenstvima jer su oni do
sada napuhavali štete bez ikakve odgovornosti, dok državno
povjerenstvo nije nakon nekoliko mjeseci kad je šteta došla do
njih imalo nikakve alate da takve radnje
spriječi. To je sada promijenjeno u drugom čitanju na način da su
članovi Povjerenstva u svojem radu dužni postupati savjesno i u
skladu s odredbama ovog zakona, u suprotnom
oštećenici imaju pravo tražiti naknadu štete od JLS-a,
JRS-a, za učinjene propuste – kazao je Križanić i dodao da Vlada,
JLS ili JRS mogu dodijeliti žurnu pomoć u slučaju nastanka štete
većeg opsega zbog kojih prijeti ugroza zdravlja i života
stanovništva na područjima zahvaćenim prirodnim nepogodama.
Iz državnog proračuna za naknade za štete
uzrokovane elementarnim nepogodama osigurana su sredstva u iznosu
od 20 milijuna kuna godišnje, za Registar šteta 400.000 kuna
godišnje, a za rad Državnog povjerenstva za
procjenu šteta od prirodnih nepogoda za 2019. i 2020. potrebno je
osigurati 160.000 kuna godišnje.
– Ovim Zakonom propisano je da povjerenstvo daje
Hrvatskom saboru godišnje izvješće o konačnoj procjeni šteta i o
utrošku sredstava, što je dobro – zaključio je Križanić na kraju
rasprave te najavio podršku Kluba HDZ-a Zakona o ublažavanju i
uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda.