U četvrtak, 25. siječnja, u organizaciji Udruge gradova i Hrvatskog klastera kreativnih i kulturnih industrija u Ludbregu je održana interaktivna radionica u okviru projekta ‘Kreativni gradovi Hrvatske’.
Na radionici održanoj u Centru za kulturu i informiranje ‘Dragutin Novak’ predstavljena je ideja Kreativnih gradova Hrvatske, a riječi je bilo i o ulozi kreativnih industrija i kulture kao ključnih faktora za razvoj poduzetništva u kreativnom sektoru.
Govorilo se i o modelu mapiranja potencijala i raspoloživih resursa koji mogu generirati najviše dodane vrijednosti s naglaskom na nekretnine kao neiskorišteni potencijal, kulturnu i prirodnu baštinu, nematerijalnu baštinu – gastro, obrti, ručni rad, povijesne teme, kreativne i kulturne tvrtke, projekti i udruge.
– Ovo je zanimljiv projekt koji nije samo hrvatski već je istovremeno i međunarodni jer postoji međunarodna mreža kreativnih gradova Europe koji malo drugačije tretiraju nove kreativne industrije. Malo je poznato da je u Engleskoj čak do 20 posto prihoda industrije zapravo iz kreativnih industrija, a tu spadaju pisanje, film, televizija, umjetnost općenito i sve što ima veze s kreativnošću. Nama je cilj u budućnosti se priključiti toj mreži, ali i kroz tu mrežu pronaći kreativne potencijale našeg grada – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.
Osvrnuo se i na projekt uređenja arheološkog parka, koji je prilika da se iz njega nauči nešto novo, kreativno, ne samo turistima već i samim građanima.
Ovom prvom radionicom nastojalo se detektirati upravo vlastite potencijale i na koji način se mogu koristiti. Identifikacija, pokretanje i komunikacija svojih resursa je iznimno važan proces koji se odvija kroz razvoj i implementaciju politika.
Za to je potrebno pronaći zajednički jezik između dionika privatnog, javnog i civilnog sektora kako bi osvijestili i utvrdili što pojedinu destinaciju čini jedinstvenom i atraktivnom i kako bi osigurale to da institucije, tvrtke, udruge, ali i građani žive za svoj grad.
– Pokušavamo stvoriti mrežu kreativnih gradova Hrvatske, uhvatiti modele suradnje među gradovima i uspostaviti grozdove zajednice, zajedničke projekte, sve na području kreativnih i kulturnih industrija. Rađa se neka nova ekonomija, koju teško razumijemo, no definitivno je to nova ekonomija kreativnih i kulturnih industrija. U svakom poslu, svakoj industriji, kreativnost prvo dolazi do izražaja i postoji modus bez kojeg se poslovi dalje ne mogu odvijati, a isto se događa i na razini gradova koji su s jedne strane zainteresirani poticati svoje gospodarstvo i to im je izvor za sve druge projekte, a i sami gradovi u svojim upravnim strukturama.
Samo usmjerenje naših radionica u prvoj fazi je da pokušamo uspostaviti kontinuitet komunikacije između gradova i kreativnih industrija, dakle sa slobodnim umjetnicima, dizajnerima, arhitektima. Kad kažemo pojam kreativna i kulturna industrija to zbilja gledamo u najširem smislu, tako da su tu i baština i suvremeni stvaratelji. Baštinu ne možemo puno mijenjati, ali je usmjerenje tog kreativnog pristupa da ju se na najbolji način aktivira – pojasnio je Goran Kauzlarić, konzultant, suradnik Udruge gradova te jedan od predavača na kreativnoj radionici.
Za ovakve projekte važno je sudjelovanje građana kao predstavnika različitih interesnih sfera koji imaju koristi i sudjeluju u stvaranju lokalne ekonomije, a u cilju kreiranja jedinstvenog identiteta gradova na temelju kojeg će se vršiti fokusirana ulaganja u razvoj za rast i radna mjesta.
