Svi ostali žito su morali nuditi na tržnici koja je bila pred Gradskom vijećnicom...
31.1.1919. U Varaždinu je rođen Rudolf
Košić. Diplomirao je na beogradskoj Muzičkoj akademiji,
radio kao nastavnik glazbe u Rijeci i Vukovaru, zatim je od 1956.
do 1964. godine dirigent vojnog orkestra u Varaždinu, zborovođa
pjevačkog društva ‘Zanatlijac’, voditelj glazbene sekcije OKUD
‘Milica Pavlić Kata’, nastavnik varaždinske Glazbene škole.
Dirigirao je na promenadnim koncertima u štetalištu ‘Vatroslav
Jagić’. Rudolf Košić bavio se i skladanjem.
31.1.1914. U Ivancu je rođen Stjepan
Velić, redatelj i scenarist popularnih znanstvenih
filmova. Radio je u ‘Nastavnom filmu’, ‘Zora film’ i
Obrazovnom centru Televizije Zagreb.
31.1.1885. Rođen je u Đurđevcu Josip
Hajduković, svećenik i pjesnik. Po okončanju studija
Bogoslovije u Zagrebu radio je kao kapelan u Dugom Selu, a 1918.
postaje župnik u Varaždinskim Toplicama koju dužnost je obavljao
do svoje smrti 21.svibnja 1942. godine. Josip Hajduković skupljao
je i objavljivao pučke umotvorine, ponajviše zagonetke. Pisao je
stihove prožete vjerom, prošlošću i domoljubljem. Godine 1909.
objavio je zbirku stihova ‘Pjesme’. Surađivao je u
varaždinskom tjedniku ‘Hrvatska straža’, u listovima i časopisima
‘Glasnik svetog Franje’, ‘Književnom tjedniku’, ‘Luči’,
‘Prosvjeti’, ‘Obitelji’ i drugima.
31.1.1588. Gradsko poglavarstvo Varaždina
donijelo je odluku da jedino građani slobodnog i kraljevskog
grada Varaždina mogu prodavati žito po ulicama, izvan gradske
tržnice. Svi ostali žito su morali nuditi na tržnici koja je bila
pred Gradskom vijećnicom.
31.1.1937. Varaždinski ski – klub priredio je
prvo skijaško prvenstvo grada. Natjecalo se u slalomu, spustu i
skijaškom trčanju na snježnim terenima Varaždinbrega.
31.1.1898. U Varaždinu je rođen Josip
Brajtenfeld, liječnik neuropsihijatar. Medicinu je
diplomirao u Grazu, od 1922. godine radio je u varaždinskoj
bolnici i bio angažiran na suzbijanju zaraznih bolesti u
varaždinskom kraju. Nakon specijalizacije neurokirurgije u
Berlinu voditelj je neuropsihijatrijskog odjela Zakladne
bolnice na Rebru, a od 1945. rukovodio je odjelom
neuropsihijatrije opće bolnice ‘Mladen Stojanović’ i
izvanredni je profesor zagrebačkog Medicinskog fakulteta. Autor
je brojnih znanstvenih članaka koje je objavljivao u
‘Radiološkom glasniku’ i ‘Liječničkom vjesniku’. Josip
Brajtenfeld umro je u Zagrebu 1964. godine.