Tehnologija samo može pomoći u stjecanju više znanja i povećanju opće kulture, ističe ova mlada varaždinska poduzetnica...
Svatko tko govori hrvatskim jezikom i obraća pažnju na izraze,
tko se igra jezikom ili smišlja vlastiti idiom, njeguje hrvatski
jezik. Nije nama problem jezik kao takav nego obrazovanje uma,
ističe Isidora Vujošević, lektorica, poduzetnica
i vlasnica prvog i jedinog lektorskog obrta u Varaždinu, po
zanimanju magistra edukacije hrvatskoga jezika i književnosti i
fonetike, piše
Poslovni.hr.
Nakon što je diplomirala 2007. godine na Filozofskome fakultetu u
Zagrebu, započela je profesionalni lektorski rad u medijskim
kućama i prevoditeljskim agencijama.
Nakon sedam godina rada u lokalnim novinama gdje je bila
zaposlena kao lektorica i novinarka, u proljeće 2016. godine
odlučila je napraviti poslovni iskorak i otvorila
vlastiti obrt Verbarium, u kojem pruža usluge
lekture, pisanja i oblikovanja tekstova.
– Oduvijek sam bila zainteresirana za jezik, pismo, komunikaciju
i sklona samostalnom poslu. Bilo je sasvim prirodno otvoriti
vlastiti obrt kad su se stvorile prilike za to – kaže
poduzetnica. Danas se lektura cijeni, no dobar dio građana, kaže,
još uvijek ne zna tko je lektor i što točno radi stoga promovira
ovo zanimanje putem društvene mreže Twitter.
‘Ipak smo prilično pismen narod’
– Svemu što valja ili želimo da valja, mora prethoditi i malo
truda. Ja sam prvo trebala steći iskustvo, a potom graditi mrežu
klijenata i paralelno se obrazovati u polju marketinga kako bih
svoje usluge mogla plasirati na tržištu. Bilo je mnogo posla.
Kada sam odlučila otvoriti obrt, sve je teklo lagano – od
suradnje s Uredom za državnu upravu, Poreznom upravom itd.
Birokracija jest kod nas opsežna, ali imala sam pomoć državnih
službenika i sve je bilo brzo gotovo te moram priznati da dobro
surađujemo – ističe.
Radi od kuće, putem interneta, stoga se, kaže, isprepliću radno i
privatno vrijeme, a u periodu između 10 i 16 sati obavi većinu
posla – najviše lektorira, a dosta vremena odlazi i na pisanje
e-poruka, telefoniranje i izdavanje ponuda i računa.
Sve svoje usluge pruža u sklopu obrta. To su primarno lektura,
uređivanje tekstova i pisanje, ali obavlja i pomoćne uredske
djelatnosti pa za neke tvrtke radi kao korisnička podrška te
komunicira u njihovo ime s klijentima, potencijalnim kupcima.
– To je dobra ravnoteža jer lektura je posao koji radite sami, pa
je povremeni kontakt s ljudima poželjan – objašnjava. Njezini su
klijenti studenti i doktorandi, fakulteti te neke institucije
poput Gradskog muzeja Varaždin, a usluge koriste i nakladničke
kuće te tvrtke. Većinom traže lekturu – provjeru gramatike i
pravopisa.
– Kada bih ja sada napisala knjigu, dala bih je nekome na lekturu
jer uvijek su moguće pogreške u pisanju, takozvani
tipfeleri. Također, pažnja bi mi bila usmjerena na sadržaj
te bih bila umorna pregledavati ispočetka jesam li, primjerice,
negdje zamijenila red riječi. Radije bih prepustila tu provjeru
nekom drugom. Tako da je lektura nalik čišćenju, pročišćavanju, a
ne nužno spas za one koji nisu savladali gramatiku i pravopis –
ističe.
U tvrtki nema zaposlenih i ne planira jer, kako kaže,
zapošljavanje djelatnika nije lako, a uz plaću podrazumijeva i
obaveze prema državi.
– Zasad ni nemam toliko posla da bih trebala stalno zaposlene
djelatnike, a kada ne mogu preuzeti neki projekt, predam ga
suradnici za koju jamčim da će posao dobro obaviti. Nije ni to
lako – pronaći lektora za kojeg sam sigurna da će posao odraditi
kako treba – objašnjava Vujošević.
Kada je riječ o najčešćim pravopisnim pogreškama, kaže da imamo
problema sa slaganjem brojeva s imenicom.
– Ne znamo jesu li bile dvije tisuće ljudi ili je bilo dvije
tisuće ljudi. Došli su dvojica ili su došla dvojica? Također, ne
pazimo baš na interpunkciju, ali općenito stanje tekstova koje
dobivam nije tako katastrofalno kako se to običava misliti. Ipak
smo prilično pismen narod. Zamjena č i ć nije strašna stvar jer,
budimo realni, dobar dio hrvatskih narječja poznaje samo jedan
fonem tako da su dva strano tijelo koje treba dobro naučiti –
ističe lektorica i dodaje da sve više ljudi traži lekturu zato
što su sve svjesniji potrebe kvalitetnog pisanja.
Poruka inovativnima – samo naprijed
– Svatko tko govori hrvatskim jezikom i obraća pažnju na izraze,
tko se igra jezikom ili smišlja vlastiti idiom, njeguje hrvatski
jezik. Nije nama problem jezik kao takav nego obrazovanje uma –
dakle, ne institucionalno, nego privatno, osobno obrazovanje.
Nije problem ni mobitel ako vi na njemu nešto učite, čitate,
komunicirate. Problem je ako ne razmišljamo, nego se prepuštamo
onima koji su sve smislili za nas, a na nama je samo da klikamo,
lajkamo i šeramo.
Tehnologija samo može pomoći u stjecanju više znanja i povećanju
opće kulture. Narod voli kritizirati suvremene pojave, pa ispada
da su ljudi koji su živjeli prije 300-400 godina znali više nego
mi danas. Mislim da nije baš tako. Oni koji su bili željni
znanja, tražili su ga, a tako je i danas – koga zanima nešto,
mobitel, laptop ili tablet samo mu može koristiti
– napominje lektorica. Mladim poduzetnicima poručuje da se
bave onime što ih zanima i u čemu su dobri.
– Ako niste sigurni što želite raditi, krenite prvo od toga u
čemu ste najbolji, što vas ispunjava i što je dio vaše osobnosti.
Kada to znate, lako ćete pronaći polje unutar tog zanimanja u
kojem ćete moći raditi i zarađivati. Ako ste inovativni, i uz to
imate malo osjećaja za marketing, samo naprijed. Obrazujte se
konstantno, čitajte, proučavajte što rade drugi – i kod nas i u
inozemstvu, a moj je savjet i unajmiti osobu koja će vam pomoći
ponuditi usluge i proizvode na tržište. Ukratko, kradite ono
jedino što je dozvoljeno krasti, a to je znanje – zaključuje
lektorica i poduzetnica Isidora Vujošević, koja na web-stranici
Lektoriranje.org svaki tjedan objavljuje kratke
jezične savjete, piše
Poslovni.hr.