Novim će se pravilnikom povećavati naknada trgovinama za automatsko sortiranje i skladištenje.
Ministarstvo zaštite okoliša trebalo bi u ožujku
u e-savjetovanje poslati izmjene Pravilnika o ambalaži i
ambalažnom otpadu u kojima će jedna od važnijih stavki biti
povratak naknade za boce mlijeka i mliječnih proizvoda. Građani
taj potez pozdravljaju.
– Naravno, ja se slažem s tim. Mislim da je to ispravna odluka
jer trebamo sačuvati planet u prvom planu.
– A čujte, puno ima ljudi s malim mirovinama, s malim prihodima i
njima te boce kad skupe ipak znači. Kruh, mlijeko mogu kupiti.
– Po mojem je u redu. Trebalo bi to omogućit ljudima, ipak neku
financijsku uštedu mada su to sitni novci, ali da nisu nekakvi,
ne bi ljudi skupljali okolo – neke su od reakcija građana na ovu
vijest.
No ono što veseli građane, ne veseli proizvođače mlijeka.
Povratnu naknadu proizvođač plaća Fondu za zaštitu
okoliša, da bi je potom naplatio od prodavača, a on od
potrošača. Povratom boce potrošač novac vrati, a prodavač ga
naplati od Fonda.
Zato će, kažu proizvođači, oni morati povisiti cijene mlijeka za
iznos naknade.
– Za razliku od 50 lipa koje bi proizvođač platio više za tu
razliku bi poskupilo mlijeko. I sada kada gledamo povratno, sve
ovisi o potrošač, da li će on tu bocu vratiti u sustav ili ne –
rekao je Dalibor Janda iz Udruge CroMilk.
Europska unija od članica traži da do 2030. recikliraju čak
trećinu ambalažnog otpada.
Vraćanjem naknade za ambalažu mliječnih proizvoda Fond za zaštitu
okoliša procjenjuje kako će se u sustav vraćati 70 milijuna novih
boca, odnosno preko dva milijuna kilograma plastike.
Proizvođači ih demantiraju. Kažu kako je i do 2015. postotak
povrata boca mlijeka bio među najmanjima, a vraćanje te naknade
stvara, tvrde, kontraefekt.
– Potrošači sada sami razvrstavaju ambalažu i mogu tu bocu
kvalitetnije i efikasnije spremiti u odgovarajući spremnik nego
ga nositi natrag u trgovinu – rekao je Janda.
U istom pravilniku uvela bi se i naknada za povrat manje
ambalaže, od 0,2 litre. Tu odluku pozdravljaju ugostitelji koji
najviše s takvim bocama i rade, a od ministarstva traže i
ukidanja limita na broj komada povratne ambalaže.
– Ne može se nas stavljati u isti koš kao i građane u domaćinstvu
kojima treba određen broj dana da skupe 40, 50, 60 boca pa ih tek
onda nose. Nama je to dnevni posao – rekao je Franz
Letica, predsjednik Udruženja ugostitelja Zagreb.
Doznajemo i da će se novim pravilnikom povećavati naknada
trgovinama za automatsko sortiranje i skladištenje plastične
ambalaže, dok će se smanjivati naknada za ručno prihvaćanje i
sortiranje.
– Dok se bikovi međusobno bodu, trava uvijek postane pogažena. U
ovom slučaju je to narod. Kad god dolazi do prepucavanja između
proizvođača ili gospodarstvenika na jednoj strani i vlasti na
drugoj, uvijek na trećoj strani sve plate građani. Još se nije
dogodilo da je netko taj teret preuzeo na sebe i da ga mi nismo
platili, rekao je Krešimir Sever, predsjednik
Nezavisnih hrvatskih sindikata.
– Radi se na podizanju ekološke svijesti, ali razvijene zemlje si
to mogu priuštiti. Ali u Hrvatskoj se svako poskupljenje itekako
osjeti. Tu se radi od 50 lipa plus 10 lipa na koje još ide PDV. I
na kraju se to sve lomi preko leđa građana. Država bi trebala
preuzeti dio rizika i na sebe – rekao je Sever.
Cijeli razgovor sa Krešimirom Severom možete pogledajte u videu.