Neki su to od pokazatelja istraživanja što su ga na 1500 mladih u dobi između 14 i 29 godina proveli Institut za društvena istraživanja u Zagrebu i Zaklada Friedrich Ebert kao dio međunarodnog projekta koji se istovremeno provodio u deset država jugoistočne Europe i zapadnog Balkana.
Mladi u Hrvatskoj teže vlastitoj neovisnosti, ali pitanje je u
kojoj će je mjeri ostvariti, tj. naći posao koji će im to
omogućiti s obzirom na to da su i dalje previše izloženi
nesigurnosti na tržištu rada.
Većina ih je uvjerena da se na fakultetima kupuju ispiti – samo
pet posto ih smatra da se to ne događa. Unatoč življenju u
demokratskom društvu, iskazuju niske demokratske potencijale.
Neki su to od pokazatelja istraživanja što su ga na 1500 mladih u
dobi između 14 i 29 godina proveli Institut za društvena
istraživanja u Zagrebu i Zaklada Friedrich Ebert kao dio
međunarodnog projekta koji se istovremeno provodio u deset država
jugoistočne Europe i zapadnog Balkana.
Stres zbog ocjena
U najvećem broju mladi u Hrvatskoj misle da su za uspješno
zapošljavanje potrebne veze s osobama na pozicijama moći ili
utjecajni prijatelji.
– Opravdavanje korištenja veza i poznanstava za zapošljavanje i
rješavanje drugih problema pokazuje da su se mladi pragmatički
prilagodili mainstreamu u hrvatskom društvu. Koriste se
institucionalni prečaci jer se to pokazuje efikasnije, a
institucije koje sankcioniraju takvo ponašanje preslabe su.
Prihvaćanje takvog modela među mladima govori nam da će se takva
ponašanja ponavljati i u budućnosti – rekla je prof.
Vlasta Ilišin, istraživačica iz Instituta za
društvena istraživanja u Zagrebu, predstavljajući podatke.
Svaki drugi ispitanik radio bi u privatnom sektoru, a priželjkuju
siguran posao s dovoljno slobodnog vremena i prilikama za
napredovanje na poslu. Međutim, od onih ispitanika koji rade njih
40% radi na određeno vrijeme, a to je u neskladu s društvenim
zahtjevima da zasnuju obitelj i pomognu demografskoj obnovi.
Također ih samo trećina želi otići iz Hrvatske, što nije neobično
jer 40% ispitanika još se školuje pa im socioekonomski problemi
zasad nisu u fokusu. Da će uspjeti realizirati svoje obrazovne
ciljeve, smatra 89%; njih 61% želi visoku naobrazbu, što je
dvaput više od onih koji je i završe.
Uzme li se u obzir kako neka druga istraživanja pokazuju da se
mogućnosti za obrazovanje smanjuju s ekonomskom moći obitelji,
istraživači u tom raskoraku između aspiracija i mogućnosti koje
se sužavaju vide mogući izvor nezadovoljstva.
U obrazovnom sustavu mladi osjećaju stres
– Kompeticija među školama i zahtjevi za najboljim ocjenama ne
čine dobro mladima na psihološkom planu – upozorava prof. Ilišin.
Mladima je obitelj vrlo važna na svim razinama. Uglavnom se s
roditeljima slažu: osam posto s roditeljima često raspravlja, a
samo jedan posto ima s njima vrlo konfliktan odnos. Taj je odnos
u ovakvom istraživanju 2012. godine bio nešto malo lošiji. Mladi
prihvaćaju roditeljske modele i sami će ih primjenjivati – svaki
drugi svoju će djecu odgajati skoro jednako, a jednako njih 15%.
Nisu izgubili povjerenje u tradicionalnu instituciju braka: svoju
budućnost vide u zasnivanju braka u 80% slučajeva, što je malo
više nego 2012. godine (76%).
Pri odabiru životnog partnera za više od 40% mladih važni su i
ekonomski status i religijsko uvjerenje budućeg supružnika.
Nacionalnost supružnika i obiteljsko odobravanje važnim faktorom
smatra između 30 i 40 posto mladih, pri čemu je nacionalnost
dobila na važnosti za pet posto, a odobravanje roditelja palo za
osam posto. Najniže je u tim vrijednostima pozicionirana nevinost
bračnog partnera, no čini se da toj karakteristici cijena raste.
– Zahtjev za nevinošću iskazuje 26 posto ispitanih, a 2012. to je
bilo deset posto, to ukazuje na retradicionalizaciju – napominje
prof. Ilišin.
Najviše vjeruju vojsci i policiji
Među mladim ljudima u Hrvatskoj prisutan je zamjetan demokratski
deficit iako su rasli u demokratskoj državi. Većina ih u znatnoj
mjeri prihvaća i autoritarni način vladanja, a tu se samo
dugoročno može intervenirati, upozoravaju stručnjaci, dok je
autoritarizam s nacionalizmom eksplozivna kombinacija.
Mladi najviše vjeruju vojsci i policiji, a najmanje tijelima
vlasti i strankama. EU većina smatra superiornom Hrvatskoj –
izuzev kad je riječ o sigurnosti. No, iako ne prepoznaju
pozitivne političke i ekonomske posljedice europske integracije,
dvije trećine ih smatraju da Hrvatska ne bi trebala napustiti EU.