Na prvenstvu Hrvatske 1940. godine prvaci su postali Varaždinci Klobučarić i Milan Remar.
9.3.1909. U Varaždinu je održana prva boksačka
priredba. Jedan od najstarijih sportova je šakanje – boks, koji
se pojavljuje kao olimpijska disciplina na Antičkim igrama 688.
godine prije naše ere. Borbe su trajale toliko dugo dok jedan od
boraca ne bi iznemogao. Na prvoj boksačkoj priredbi u Varaždinu
su se borili međusobno članovi zagrebačkog ‘Sokolskog društva’.
Prva boksačka sekcija u gradu osnovana je sredinom 1939.godine u
sklopu sportskog društva ‘Slavija’. Boksače je vježbao trener
Bulić iz Zagreba, a prvi službeni nastup bio je protiv
zagrebačkog kluba “Makabi” koji je pobijedio ‘Slaviju’ s
5:3. Na prvenstvu Hrvatske 1940. godine prvaci su postali
Varaždinci Klobučarić i Milan Remar.
9.3.1730. O graditeljima varaždinskih baroknih
palača je malo podataka. Uz domaće zidarske majstore, u 17. i 18.
stoljeću u gradu su uglavnom radili majstori iz Štajerske. U
gradu je postojao zidarsko tesarski ceh koji je brinuo o
poslovima, o prijemu i otpuštanju majstora. Zabilježeno je da je
zidarsko tesarski ceh 9. ožujka 1730. godine zatražio od
poglavarstva Varaždina da zabrani rad Ivanu Klincu, a dozvoli
djelatnost Martinu Roderu. Od domaćih majstora koji su gradili
građanske kuće najviše ih je bilo iz obližnjeg sela Majerja, dok
je Vinica bila poznata po klesarima.
Sve do početka 17. stoljeća u Varaždinu nije postojala ljekarna
nego su lijekove pripravljali i oboljelima prodavali liječnici.
Prvu ljekarnu pod imenom ‘K zlatnom anđelu’ otvorio je 1603.
godine vojni ljekarnik iz Ptuja Sebastijan Grubner. Kasnije
tu ljekarnu u današnjoj Gajevoj ulici vode Ivan Baptist Donino i
Karlo Sardena. Za razvoj ljekarništva u Varaždinu značajnu ulogu
odigrala je ljekarna u franjevačkom samostanu otvorena
1677. godine. U njoj su pored svećenika lijekove nabavljali i
oboljeli građani. Franjevačka ljekarna, čiji je prostor
oslikao najpoznatiji hrvatski barokni slikar Ivan Ranger,
radila je do 1772. godine. Godine 1785. u gradu je otvorena
ljekarna ‘K crncu’ koju je desetljećima vodila obitelj
Halter. U najstarijim varaždinskim ljekarnama postojao je
napis na latinskom koji u prijevodu na hrvatski jezik glasi
‘Smrti nema lijeka’.