Bio je to nakon Zagreba, gdje je meteorološki stup postavljen 1884. godine na Zrinjevcu, jedan od prvih uređaja za mjerenje vremenskih prilika u Hrvatskoj.
10.3.1963. U Varaždinu je utemeljena Zanatsko
štedno-kreditna zadruga za čijeg je predsjednika izabran
Milan Majer. Zadruga je novčano pomagala
obrtnicima i davala kredite za razvoj obrta.
10.3.1757. Na sjednici Gradskog magistrata Varaždina donijeti su
propisi o dužnostima građana u slučajevima izbijanja
požara u bilo kojem dijelu grada. Bili su to prvi
propisi o zaštiti od požara, obavezama građana i cehovskih
organizacija pri gašenju. Magistrat je na sjednici odlučio da se
iz gradske blagajne uzme novac za kupnju četiri velike bačve,
koje će napunjene vodom i smještene na zaprežna kola, u raznim
dijelovima grada biti pri ruci kod gašenja. Propisi su određivali
da gradski desetici svaka tri mjeseca moraju pregledati dimnjake
kuća, paziti da ne bi građani hodali ulicama i pušili. Zabranjeno
je bilo noću ulice osvjetljavati svijećama. Vlasnici kuća morali
su na svojim tavanima držati bačvu napunjenu vodom. Svaki od
cehova dobio je posebno zaduženje i svi su morali sudjelovati u
gašenju požara.
Prva svjetovna pučka škola u Hrvatskoj i u ovom
dijelu Evrope prema istraživanjima povjesničara Ivana
Tkalčića bila je u Varaždinskim
Toplicama. Zabilježeno je da je 1480. godine u Toplicama
radio učitelj Antonius i da ga je uzdržavao
mjesni župnik. Više podataka o topličkoj školi i učiteljima
postoji iz 1675. godine kada se spominje učitelj Juraj
Bogdanić, a zatim Ivan Kirinić. ‘Pučku
učionu’ u Toplicama vjerojatno su pohađala i djeca iz obližnjih
naselja pa je 1768. godine u njoj učilo 127 đaka od kojih su 48
bile djevojčice. Godine 1878. sagrađena je velika školska zgrada
sa učionicama i učiteljskim stanovima, vježbalištem, cvjetnjakom,
pčelinjakom, povrtnjakom, voćnjakom, loznjakom i cjepiljnjakom
gdje su učenici sticali znanja iz poljoprivrede. U toj
školskoj zgradi nastava se odvijala sve do kraja 20.stoljeća kada
je sagrađena nova škola.
Meteorološki stup u Varaždinu nedaleko ulaza u
Gradsko šetalište postavljen je 1911. godine. Novac za izradu
stupa i nabavku najmodernijih instrumenata u iznosu od 3000
kruna osiguralo je Gradsko poglavarstvo. Bio je to nakon Zagreba,
gdje je meteorološki stup postavljen 1884. godine na Zrinjevcu,
jedan od prvih uređaja za mjerenje vremenskih prilika u
Hrvatskoj. Na meteorološkom stupu su Varaždinci mogli u
svako doba dana pratiti tlak zraka, vlažnost, temperaturu i druge
podatke. Na stupu je bio i veliki sat o kojemu su se brinuli
gradski urari. Gradsko poglavarstvo je iste 1911. godine donijelo
odluku da će sagraditi u Varaždinu tri javna zahoda: kod
željezničkog kolodvora, na Sajmištu i u Gradskom parku te
otpočeti gradnjom gradske kanalizacije.