- Budući da postoje dobra volja što se tiče bolnica, vjerujem da ćemo funkcionalno spajanje napraviti u onome što ne diktira politika, već medicina...
Na svečanosti puštanja u rad uređaja za magnetsku rezonancu
jučer, 20. svibnja, u varaždinsku Opću bolnicu stigao je i
ministar zdravstva Milan Kujundžić.
Odgovorio je, između ostalog, i na pitanje novinarke vezano uz
projekt spajanja bolnica čime bi se, kako je
najavljivano, ostvarile značajne uštede.
– Ne odustajem u životu, pa tako ni u ovom slučaju. Spojili smo
12 bolnica, a na tome ćemo nastaviti raditi. Primjerice, između
varaždinske i čakovečke bolnice je udaljenost 15 kilometara
i nema potrebe u obje bolnice imati iste odjele – kazao je
ministar, dodavši da na tome tragu pripremaju modele razvijanja
odjela, o čemu je pričao s ravnateljima varaždinske i
čakovečke bolnice.
– Ipak, dok se to ne dogodi, ne želim o tome pričati, već ću
reći da radimo sve na dobrobit kvalitete i sigurnosti liječenja –
kazao je Kujundžić.
O projektu, tzv. masterplanu, riječ je nekoliko
godina, a ravnatelj varaždinske bolnice, Nenad
Kudelić, istaknuo je da mu je teško komentirati zašto je
to propalo.
– Svojedobno je jedno od ministarstava imalo ideju
funkcionalnog spajanja bolnica. Radilo se o tzv. masterplanu,
prema kojem se nisu trebale spajati bolnice već odjeli. Što se
tiče varaždinske i čakovečke bolnice, radilo se o urologiji,
infektologiji, oftalmologiji, nekoliko odjela – kazao je.
– Budući da postoje dobra volja što se tiče bolnica,
vjerujem da ćemo funkcionalno spajanje napraviti u onome što ne
diktira politika, već medicina, jer mislim da bi to bilo dobro –
rekao je Kudelić.
Ministar Kujundžić o eventualnim uštedama nije
mogao egzaktno odgovoriti, budući da ‘su ovo tek počeci’.
Osvrnuo se i na problem lista čekanja.
– Liste čekanja veliki su problem hrvatske, ali i svjetske
medicine. Sa prioritetnim listama riješili smo ozbiljno bolesne
ljude, u prošloj godini oko 25 tisuća pacijenata po tom modelu.
Ono gdje ne stojimo jest broj izvedenih dijagnostičkih i
terapijskih postupaka. Radimo sve više, ali i potrebe su veće,
stanovništvo je sve starije, ali se i medicina mijenja. Prije
dvadesetak godina ste na prste jedne ruke pacijentu radili
magnet, a danas, uvjetno rečeno, svakom četvrtom – odgovorio je.
Doktora brojčano nije manje, tvrdi ministar,
čak ih ima više nego prije, primjerice, 15 godina, ali
potrebe su veće.
– Liječnika nam treba, ali nije ih manje – istaknuo je.