Svježi podaci

Hrvatska ostala bez 44,5 tisuća kućanstava, no po broju članova je prva u Europskoj uniji

Prosječan broj članova kućanstva u EU je 2,3 člana, a za razliku od najvećeg u Hrvatskoj, on je najmanji u Švedskoj.

Prosječno hrvatsko kućanstvo lani je imalo 2,8 članova, jednako
kao i deset godina prije, što je najviše u EU, kažu svježi podaci
Eurostata o kućanstvima i obiteljima u EU, prema kojima Hrvatska
broji 1,47 milijuna kućanstava.

Prosječan broj članova kućanstva u EU je 2,3 člana, a za razliku
od najvećeg u Hrvatskoj, on je najmanji u Švedskoj – 1,8 članova,
zatim u Njemačkoj i Danskoj, po dva člana, piše
Novi list
.

Od 2008. do 2018. broj članova kućanstava svuda je u EU padao,
osim u Hrvatskoj, Luksemburgu, Velikoj Britaniji i Nizozemskoj, a
najviše na Malti. Hrvatska je, istovremeno, jedna od rijetkih
zemalja u kojima je unatrag deset godina smanjen broj kućanstava,
izgubili smo ih gotovo 44,5 tisuća. Za razliku od ukupnog broja
kućanstava u EU, koji je porastao s 203 milijuna 2008. godine na
gotovo 223 milijuna lani, u Hrvatskoj, Bugarskoj, Litvi i Danskoj
broj kućanstava pada.

Europa stari

Evidentno je da Europa stari, jer od 223 milijuna kućanstava samo
jedna trećina, oko 65 milijuna, kućanstva su s djecom. Najviše ih
je, pritom, u Irskoj (39 posto), zatima na Cipru, u Poljskoj i
Slovačkoj (po 36 posto), dok u Hrvatskoj djeca žive u 34 posto
kućanstava. Najgora je situacija u Njemačkoj i Finskoj (po 22
posto), kao i u Švedskoj, Austriji i Bugarskoj.

Gotovo polovica europskih kućanstava s djecom ima samo jedno
dijete, oko 40 posto kućanstava dvoje, a 13 posto njih troje ili
više djece. Gotovo identična situacija je i u Hrvatskoj. U Irskoj
je najviše kućanstava s troje ili više djece (26 posto), slijede
Finska, Belgija i Francuska s oko 19 posto, dok su na suprotnom
kraju ljestvice – s manje od deset posto kućanstava s troje ili
više djece – Bugarska, Portugal, Španjolska i, primjerice,
Italija.

Jedna trećina svih kućanstava u EU su samačka kućanstva. U
Hrvatskoj ih je u prošloj godini bilo 23 posto, što je dva
postotna poena manje nego deset godina prije. Naših je samačkih
kućanstava dvostruko manje nego u, primjerice, Finskoj ili
Estoniji, dok prednjači Švedska sa čak 57 posto. Broj samačkih
kućanstava je unatrag deset godina u EU doživio najviši rast, od
čak četiri postotna boda. S druge strane, izvan granica EU,
Makedonija ima tek devet posto samačkih kućanstava, a puno manje
od EU prosjeka broje ih i Srbija, Crna Gora ili Turska.

Parova je s djecom u Hrvatskoj gotovo 20 posto, a parova bez
djece podjednako, 18 posto. Broj parova s djecom i bez njih je
kod nas unatrag deset godina podjednak, piše Novi list.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@varazdinski.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije