Najveći je, ipak, problem sa zelenom salatom, koje se godišnje uveze od šest do osam tisuća tona.
Unatoč kampanjama i akcijama kojima se propagira kupnja domaćeg
proizvoda, uvoz hrane iz godine u godinu drastično raste.
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, lani
smo uvezli 25 tisuća tona više voća i povrća negoli 2017. godine,
što nas je i koštalo 22 milijuna eura više, odnosno ukupno 317
milijuna kuna, piše Slobodna Dalmacija.
Dok je u 2017. godini u Hrvatsku uvezeno 24.559 tona krumpira,
lani ga je na policama trgovina završilo više od 38.000
tona. Uvoz rajčice povećan je za deset posto, što
je djelomično i razlog da se domaća rajčica lani jedno vrijeme
uopće nije otkupljivala.
Što se voća tiče, neznatno je povećan uvoz jabuka, krušaka i
svježih dunja (za 10 posto) te dinja i lubenica, za čak 25 posto.
Najveći je, ipak, problem sa zelenom salatom, koje se godišnje
uveze od šest do osam tisuća tona. Prošli mjesec je, navodno, čak
70 posto salate u nekim plastenicima i staklenicima Kaštela i
Trogira propalo jer nije bilo otkupa.
– Činjenica jest da čim mi počnemo brati povrće, pa tako i
salatu, trgovci nakrcaju police uvoznom robom, a onda, kad naša
dođe na red, prodaju je u bescjenje. Sa zelenom je salatom, što
se nas tiče, najveći problem zimi, kad je berba, a trenutačno nam
je upitan plasman rajčica i krastavaca budući da na stotine
šlepera s ovim povrćem posljednjih dana prelazi hrvatsku granicu
– kaže Ivica Tomaš iz tvrtke ‘Tim Tomaš’.
– Na police nam, vjerujte mi, stiže roba koja je bila za otpis i
vjerojatno ležala u skladištu mjesecima. Hidroponske rajčice
(uzgojene bez zemlje u strogo kontroliranim uvjetima op.a.) nakon
tri mjeseca će izgledati isto, a ova naša, normalno, počinje
propadati već peti, šesti dan…
– Ne vjerujem zato da ćemo uspjeti postići veću otkupnu cijenu od
četiri kune po kilogramu, kako za rajčicu, tako i za krastavac, a
u maloprodaji će koštati 10 kuna”, kaže Ivica
Tomaš iz tvrtke koja je kupila nekad moćne ‘Kaštelanske
staklenike’.
Dok se naši političari pravdaju da se uvoz hrane ne može
spriječiti jer smo mi sad jedinstveno EU tržište, druge članice,
ističe naš sugovornik, štite svoje poljoprivrednike.
– U Austriji nećete vidjeti ni kilogram uvoznog krumpira, a
pogledajte naše trgovine – nema šanse da ne pronađete
krumpir iz Cipra ili iz Egipta! Austrijanci ne
kupuju uvoznu robu dok ne potroše svoju – ako se i koji trgovački
lanac odvaži to napraviti, opomenut će ga tako što će mu svaki
dan slati inspekcije…
– Osim toga, kako mi uopće možemo konkurirati, primjerice, jednoj
Albaniji ili Makedoniji, kad je kod njih radna snaga pet puta
povoljnija, a u proizvodnji koriste i jeftina sredstva za zaštitu
koja kod nas više nisu dozvoljena. Drugim riječima, uvozimo voće
i povrće prskano pesticidima koji su kod nas zabranjeni
– govori Tomaš.
Hrvoje Gregurić, predsjednik Zajednice udruga
hrvatskih povrćara, smatra da je najveći problem to što većina
trgovačkih lanaca ne daje dobavljačima i proizvođačima podatke o
planiranoj potrošnji robe, piše Slobodna Dalmacija.