Čak 63 posto ispitanih smatra da su hrvatske autoceste skuplje od stranih, a tek šest posto da su jeftinije, kaže istraživanje HAC-a.
Hrvatske autoceste (HAC) ove godine očekuju pet
posto veći promet nego lani, čemu bi trebala pridonijeti ljetna
sezone čiji će početak obilježiti redovno desetpostotno povećanje
cijene cestarine u razdoblju od 15. lipnja do 14. rujna, za
određene skupine vozila.
Prihodi od cestarine na autocestama u nadležnosti Hrvatskih
autocesta i Autoceste Rijeka – Zagreb od početka godine do 10.
lipnja premašili su 1,1 milijardu kuna, što je 5,3 posto više
nego u isto vrijeme lani, ističu u HAC-u.
Tim autocestama istovremeno je prošlo oko 22 milijuna vozila,
milijun više nego u isto vrijeme lani, rekao je u utorak na
brifingu za novinare predsjednik Uprave HAC-a Boris
Huzjan. U prvih pet mjeseci 2019. na tim je
autocestama zabilježen promet 20,5 milijuna vozila i naplaćena
cestarina u iznosu od 943 milijuna kuna, što je i u jednom i u
drugom slučaju povećanje od pet posto.
HAC je, vezano uz pripremu turističke sezone, u razdoblju od
lanjskog rujna do travnja ove godine u izvanredno održavanje
autocesta uložio preko 85 milijuna kuna, od čega najveći dio u
sanaciju asfaltnog zastora kolnika na autocestama A3 Bregana –
Zagreb – Lipovac i A4 Zagreb – Goričan.
Nabavljeno je i 25 novih ophodnih vozila s LED displejima na
stražnjoj strani vozila na kojima će se prikazivati precizna
upozorenja vozačima u slučaju potrebe. Ophodna vozila opremljena
su s 32 automatska defibrilatora, a za ovu je sezonu
osposobljeno dodatnih 103 radnika.
Turistička sezona za HAC službeno počinje 17. lipnja pa će se
radovi na autocestama od tada obavljati u najmanjem mogućem
obimu, tako da ne utječu na promet. Do kraja lipnja s radom
će početi i prvi nadzorni centar na naplatnoj postaji Komin s
jednim radnikom u smjeni.
On će nadzirat rad automata za naplatu cestarina na nekoliko
naplatnih postaja čime će se, hvali se Uprava HAC-a, dodatno
osloboditi rad 22 blagajnika za rad na direktnoj naplati. Tako
će, recimo, samo na naplatnoj postaji Komin raditi jedan
blagajnik umjesto dosadašnjih pet.
Komentirajući recentni niz nesreća s poginulima na hrvatskim
autocestama, Huzjan je kazao je da se već za iduću godinu, po
uzoru na zapadne zemlje, primjerice Austriju, razmatra uvođenje
nadzornih sigurnosnih kamera.
Prekoračenje brzine automatski bi se kažnjavalo u suradnji s
Ministarstvom unutarnjih poslova. Huzjan smatra da će ta mjera
smanjiti broj nesreća.
U sklopu priprema za predstavljanje koncepta novog sustava
elektroničke naplate u Hrvatskoj, HAC je naručio istraživanje o
navikama korištenja autocesta. Istraživanje je, u svibnju ove
godine, na uzorku od 600 ispitanika provela agencija Ipsos.
Ono je pokazalo da 57 posto anketiranih autoceste koristi zbog
odlaska na odmor, dok se prosječno u svakom vozilu koje prometuje
autocestama vozi 2,7 osoba. Autoceste naši građani koriste jer
njima brže stižu na odredište (86 posto odgovora), a i sigurnije
su od drugih cesta (33 posto). Za 28 posto ispitanih putovanje
autocestom udobnije je nego ostalim prometnicama. Nažalost,
istraživanje je pokazalo da trećina ispitanih nikada ne putuje
stranim autocestama, rijetko putuje njih 22 posto,a jednom
godišnje 18 posto.
Nadalje, 55 posto anketiranih misli da su naše autoceste jednake
kvalitete kao i strane, da su kvalitetnije smatra njih 24 posto,
a da su lošije kvalitete njih 19 posto.
Isto tako, čak 63 posto ispitanih smatra da su hrvatske autoceste
skuplje od stranih, a tek šest posto da su jeftinije. Da su
sličnih cijena misli 22 posto anketiranih. Četiri petine vozača
ili 82 posto podržava stav da se promijeni postojeći model
naplate beskontantnim plaćanjem i prolaskom naplate bez
zaustavljanja, a većina vozača, njih 7 od 10, češće bi koristili
autoceste kada bi cestarine bile niže.
Isti je udjel onih koji preferiraju model ‘plati koliko voziš’
umjesto vinjeta, dok dvije trećine vozača, 64 posto, podržava
ideju niže cijene cestarina u vrijeme smanjenog prometa i više
cijene za vrijeme najvećih gužvi. Da su nove dionice autocesta
bezuvjetno potrebne misli 36 posto anketiranih, a za 52 posto
njih smatra da su potrebne samo ako njihova izgradnja ne ugrožava
državni proračun i poslovanje HAC-a i ARZ-a.