Društvo je razvilo raznovrsnu aktivnost, osnovalo zanatsku zadrugu za predujam i štednju, fond za potporu bolesnih, obrtničku knjižnicu s više od 2000 knjiga...
26.6.1923. U Slanju kraj Ludbrega rodio se Ivan
Crikvenčić, znanstvenik, geograf. Nakon diplome na
Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, specijalizirao je
u Münchenu i Londonu. Bio je redovni profesor zagrebačkog
Sveučilišta, predstojnik Geografskog zavoda i pročelnik
geografskog odjela. Autor je udžbenika i znanstvenih radova s
područja geografije.
26.6.1904. Varaždin je od svojeg nastanka bio snažno obrtničko
središte s brojnim cehovima u srednjem vijeku. Kada su 1851.
ukinuti cehovi, trebalo je pola stoljeća da se varaždinski
obrtnici iznova organiziraju i zajednički djeluju. Godine 1904.
utemeljeno je Društvo zanatlija koje je okupilo
majstore i njihove pomoćnike. Društvo je razvilo raznovrsnu
aktivnost, osnovalo zanatsku zadrugu za predujam i štednju, fond
za potporu bolesnih, obrtničku knjižnicu s više od 2000 knjiga.
Godine 1937. u Kukuljevićevoj ulici na broju 13 kupljena je
jednokatna zgrada sagrađena krajem 19. stoljeća i uređena za
Zanatski dom. Od tada, društveni život oko 500 varaždinskih
obrtnika i njihovih obitelji odvijao se u tom domu.
26.6.1984. U Silbi je u 78. godini umro Vladimir
Filipović, znanstvenik, istaknuti hrvatski filozof i
sveučilišni profesor. Rođen je u Ludbregu, filozofiju je studirao
u Zagrebu i Berlinu, od 1932. godine bio je asistent na
zagrebačkom Filozofskom fakultetu a od 1957. godine redovni
profesor. Istraživao je povijest hrvatske filozofske misli, 1975.
godine pokrenuo je i uređivao časopis ‘Prilozi za istraživanje
hrvatske filozofske baštine’ i ediciju ‘Filozofska hrestomatija’,
bio je urednik ‘Filozofskog rječnika’, godine 1968. jedan je
od utemeljitelja i predstojnik Instituta za filozofiju. Autor je
više od 140 znanstvenih i stručnih radova objavljenih u raznim
časopisima, zbornicima i novinama, autor je djela ‘Pedagogija i
aksiologija’, ‘Filozofija renesanse’, ‘Logika za srednje škole’,
‘Novija filozofija zapada’, ‘Klasični njemački realizam’.