Svjetsku slavu stekao je proučavanjem slavenskih jezika o čemu je objavio više od 600 znanstvenih radova.
6.7.1838. U Varaždinu je rođen Vatroslav
Jagić, znanstvenik, jedan od najuglednijih svjetskih
slavista. U rodnom gradu završio je tri razreda gimnazije,
školovanje je nastavio u Zagrebu gdje je maturirao. Klasičnu
filologiju i slavistiku diplomirao je u Beču, a 1860. godine
zaposlio se u zagrebačkoj gimnaziji. Kao mlad profesor
znanstvenik stekao je ugled pa je sa 28 godina izabran za
redovnog člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti
utemeljene u Zagrebu 1866. godine. Bio je i prvi tajnik
akademije. Zbog sukoba sa vlastima dobio je otkaz na profesorskom
mjestu u Zagrebu nakon čega se odaziva pozivu iz Odese da bude na
tamošnjem sveučilištu profesor komparativne lingvistike. Jagić je
u Odesi ostao do 1874. godine kada odlazi za profesora
sveučilišta u Berlinu gdje počinje izdavati znanstveni časopis
‘Arhiv für slavische filologie’. Do 1920. godine tiskano je 37
brojeva toga časopisa. Poslije Berlina Vatroslav Jagić radi kao
sveučilišni profesor u Petrogradu. 1886. godine dolazi na bečko
sveučilište i tu ostaje do smrti 1923. godine. Svjetsku slavu
stekao je proučavanjem slavenskih jezika o čemu je objavio više
od 600 znanstvenih radova.
*** Sve do 19. stoljeća i rušenja srednjovjekovnih bedema oko
grada, varaždinske ulice bile su neuredne, pune smeća i
svakovrsnih otpadaka koje su građani bacali sa svojih
dvorišta i vrtova. Pred pojedinim kućama bile su i zahodske jame
što je stalno prijetilo zarazama. U gradu je ulice čistio samo
jedan čistač kojemu je gradsko poglavarstvo dalo na korištenje
kuću, besplatni ogrjev, konja, kola i bačvu. Smeće, uginule
životinje, otpatke s dvorišta i vrtova čistač je odvozio izvan
zidina grada. Od 1753. godine živoderske poslove obavljao je
sluga gradskog krvnika a za nagradu je imao besplatan stan i vrt.
Stanje sa čistoćom u gradu popravilo se nakon rušenja gradskih
bedema i spajanja unutarnje varoši s predgrađima.