Broj učenika u osnovnim školama je pao, a povećao se broj izostanaka.
Reforme možda da, ali promijeniti staru naviku
“markiranja” sa školskog sata – kako god je zvali – vrlo
teško, piše Slobodna Dalmacija.
U ozračju ulaska kurikularne reforme u sve škole od jeseni i
priprema više tisuća nastavnika za ovaj proces, zanimljivo je
pogledati najnovije podatke Ministarstva znanosti i obrazovanja o
izostancima u osnovnim i srednjim školama u još uvijek aktualnoj
2018./2019. školskoj godini i njezinoj usporedbi s prethodnim
godinama.
Stanje je, blago rečeno, katastrofalno, a iz resornog
ministarstva napominju kako su brojke koje su ustupili još uvijek
privremene te su u glavnu bazu podataka, e-Maticu, trenutačno
uneseni podaci za oko 90 posto učenika.
Svaki osnovac izostane 54 sata
Iz njih je već sada vidljiv porazan trend kada je u
pitanju osnovnoškolska populacija učenika – samo u dvije školske
godine, od 2016./2017. do 2018./2019. broj učenika osnovnih škola
pao je za oko dvije i pol tisuće (s 321.372 na 318.955), a broj
izostanaka u istom je razdoblju porastao za gotovo dva milijuna
školskih sati!
U 2018./2019. godini osnovci su ukupno izostali nevjerojatnih
17.117.791 školski sat, dok ih je prije dvije godine bilo
15.259.322. A podaci za ovu godinu još su uvijek nepotpuni, što
znači da situacija može biti samo gora!
U prosjeku svaki je maloljetni osnovac ove školske godine izostao
53,67 školskih sati naspram 47,48 u 2016./2017.
godini. Naravno, najveći broj tih izostanaka je opravdan –
oko 16,8 milijuna svih izostanaka u osnovnim školama (52,88 sati
po učeniku) bilježeno je kao opravdano, a tek 250.551 školski sat
(0,79 po učeniku) bio je neopravdan, što je podatak koji bi
također trebao zabrinuti odgovorne.
U srednjoj školi situacija je samo naizgled nešto bolja nego
prije dvije godine. Tako su, prema još uvijek nepotpunim
podacima, u 2016./2017. školskoj godini srednjoškolci “natukli”
13.676.458 školskih sati izostanaka, a 2018./2019. zasad
13.060.139 sati.
No treba imati na umu nekoliko stvari: 2016./2017. školske godine
u srednjim je školama sjedio 158.981 učenik pa je svaki od njih
izostao u prosjeku 86,03 školska sata.
Ove školske godine broj srednjoškolaca drastično se smanjio i pao
na 145.750 te je i iz nepotpunih podataka vidljivo kako su
izostajali češće nego prije dvije godine – u prosjeku ove školske
godine 89,61 školski sat po učeniku. Ukupno gledano, najveći broj
tih sati bio je opravdan (njih oko 12,5 milijuna), ali oko pola
milijuna propuštenih školskih sati među srednjoškolcima ipak je
bilo neopravdano, piše Slobodna Dalmacija.
Kada se sve te privremene brojke zbroje, vidljivo je da su ove
školske godine naši osnovci i srednjoškolci ‘nabili’ više od 30
milijuna školskih sati izostanaka, ili oko milijun sati više nego
prije dvije školske godine, a ukupno se broj učenika u istom
razdoblju smanjio za 15.648.
Zanimljivo je, dakako, da škola u nekim županijama učenicima puno
teže pada nego vršnjacima iz drugih županija. Primjerice, u
osnovnim školama ove su školske godine u prosjeku najviše
izostajali đaci u Sisačko-moslavačkoj i Istarskoj županiji (u
svakoj u prosjeku 60,3 školska sata), a najmanje u
Požeško-slavonskoj (u prosjeku 42,6 školskih sati).
Međutim, kada je riječ o osnovcima, problemi očito postoje u
Međimurskoj županiji, gdje je svaki učenik u prosjeku neopravdano
izostao gotovo šest školskih sati (5,92), što je uvjerljivo
najveći prosjek u zemlji kada je riječ o neopravdanim izostancima
u osnovnim školama.
Primjerice, u drugoj po redu u istoj kategoriji,
Virovitičko-podravskoj županiji, prosjek neopravdanih sati po
osnovnoškolskom učeniku iznosi tek 1,35, a najmanji je u
Požeško-slavonskoj, Krapinsko-zagorskoj, Zadarskoj i
Splitsko-dalmatinskoj županiji, te se kreće od svega 0,22 do 0,28
sati po učeniku.
Primorci najmanje u školi
Dok su osnovci u tim dalmatinskim županijama koliko-toliko
disciplinirani, to se ne može reći za srednjoškolce.
Iako uvjerljivo najviše ukupnih izostanaka srednjoškolaca bilježi
Primorsko-goranska županija, nevjerojatnih 111,18 školskih sati
po učeniku, ipak se najveći broj tih sati bilježio kao opravdan
(u prosjeku 107 opravdanih sati po učeniku, a tek 4,27
neopravdanih).
Najnegativniji ‘saldo’ u zemlji stoga imaju zadarski
srednjoškolci – tako su u Zadarskoj županiji, koja ima 6327
učenika u srednjim školama, oni nakupili čak 651.274 sata
izostanaka ili u prosjeku gotovo 103 školska sata po učeniku, ali
je više od 33,5 tisuće, ili 5,3 sata po učeniku, bilo –
neopravdano.
Visokih 5,19 sati po učeniku neopravdanih izostanaka bilježi i
Šibensko-kninska županija, dok je gotovo peterostruko manje
bezrazložnih ‘markiranja’ u srednjim školama imala Varaždinska
županija, gdje se u prosjeku neopravdano izostaje tek 1,52 sata,
piše Slobodna Dalmacija.