Trenutačno se na hrvatskoj burzi nalazi 10.715 nezaposlenih građana s diplomom nekog fakulteta ili akademije.
Ljetni je upisni rok na fakultete iza nas, a sveučilišta javljaju
da je bio uspješan za 24 tisuće maturanata koji su dobili indeks
sa svojim imenom. No, to je tek prvi upisni val. Do jeseni
Hrvatska bi mogla dobiti ukupno 60 tisuća brucoša – koliko
studenata upisuje prvu godinu fakulteta, visoke škole ili
veleučilišta.
Broj studenata na prvoj godini odgovara broju jedne i pol
generacije rođenih, što znači da su mnogi među upisanima u prvu
godinu i ponavljači s proteklih godina. Hrvatska ima oko 160
tisuća studenata, i to 115 tisuća redovitih i 45 tisuća
izvanrednih, što je solidan broj u odnosu na broj stanovnika.
Plaća 60 posto veća, ali…
No, slika se bitno mijenja kada se gleda uspjeh. Od 60.000
studenata upisanih na prvu godinu studija do diplome, bilo
dodiplomskog (bachelor, koji traje tri ili četiri godine, odnosno
dvogodišnje visoke škole) ili master studija dogura tek 33 tisuće
studenata – gotovo svaki drugi upisani na prvu godinu.
Upravo zbog niske prolaznosti Hrvatska se sunovratila među zemlje
s malim brojem visokoobrazovanih građana – svega 28 od stotinu
osoba u dobi od 30 do 34 godine, za razliku od prosječnog broja u
EU od 40 visokoobrazovanih.
Diploma nekog fakulteta ili stručnog studija donosi približno 60
posto veću plaću od svjedodžbe srednje škole, no na neuređenim
tržištima, gdje upisna politika ide šumom, a potrebe tržišta
drumom, česta su i dugotrajna čekanja.
Trenutačno se na hrvatskoj burzi nalazi 10.715 nezaposlenih
građana s diplomom nekog fakulteta ili akademije. Jednako tako
bez posla je i 7441 osoba koja ima diplomu prvog stupnja
fakulteta, stručnog studija ili visoke škole.
Nimalo ne čudi što je na jesenskom upisnom roku ostalo najviše
mjesta na pravnim i ekonomskim fakultetima jer većinu
nezaposlenih s fakultetskom diplomom čine ekonomisti – kojih je
na burzi oko 2300, tisuću je nezaposlenih pravnika, oko tisuću i
pol nastavnika središnjih škola te oko 900 učitelja osnovnih
škola.
Ekonomisti raznih usmjerenja dominiraju i među nezaposlenima s
diplomom stručnog studija, visoke škole ili prvog stupnja
fakulteta te ih je također više od dvije tisuće.
Jedan od razloga što je na burzi rada tako puno ekonomista jest i
taj što se ekonomija studira na državnim, ali i privatnim visokim
učilištima. Privatne visoke škole godišnje upisuju oko pet tisuća
studenata, privatna veleučilišta oko šest tisuća te privatna
sveučilišta nešto manje od tri tisuće – ukupno oko 14 tisuća. Na
privatnim se studijima školuje oko 9 posto studenata, no većinom
na raznim ekonomskim smjerovima jer je njih najlakše osnovati.
Prekobrojni društvenjaci
Posljednjih godina velika je navala i na studije koji obrazuju
fizioterapeute, a trenutačno je među nezaposlenima 15 osoba s
fakultetskom diplomom fizioterapeuta te 378 osoba fizioterapeuta
s diplomom veleučilišta ili više škole.
Među trenutačno nezaposlenima s višom ili visokom stručnom
spremom njih 80 posto je na burzi rada do godine dana, s tim da
ih oko 40 posto čeka na posao do tri mjeseca.
No, na burzi ima i oko 900 fakultetski obrazovanih koji su bez
posla pet, osam pa i više godina.
Brojnost nezaposlenih s fakultetskom diplomom dosta govori i o
stanju ekonomije, pa je tako na burzi rada 510 nezaposlenih
agronoma, 251 kemijski inženjer, 230 inženjera prometa, no i 196
inženjera strojarstva, 142 inženjera građevine, 135 inženjera
elektrotehnike te 116 arhitekata. Društvene znanosti imaju još
lošiju sliku – bez posla je 235 sociologa, 258 filozofa, 157
psihologa, 194 novinara, 106 socijalnih radnika i 118
prevoditelja.