Iz Zavoda za javno zdravstvo poručuju da je uništavanje ambrozije u vrijeme njezine cvatnje - kontraproduktivno.
Mnogobrojni građani tijekom ljetnih dana muku muči s alergijama.
Posebno snažna alergena biljka je ambrozija,
koja cvate od srpnja pa sve do rujna. Svake godine upravo u to
vrijeme eskalira i nezadovoljstvo građana zbog brojnih zapuštenih
i neodržavanih parcela, bilo privatnih bilo javnih.
No, koje god mjere lokalne vlasti i komunalne službe imale na
raspolaganju za suzbijanje ambrozije, čini se da je njihovo
razdoblje primjere isteklo. Naime, struka kaže da je uništavanje
ambrozije u vrijeme njezine cvatnje – kontraproduktivno!
– Biljku ne uništavati u kolovozu jer je sada u punom cvatu pa se
koncentracija peludi u zraku može višestruku povećati i time
uzrokovati veće tegobe kod osoba koje pate od alergijskih
oboljenja. Uništavanje ambrozije u vrijeme njezinog cvjetanja
postiže kontraefekt – odgovor je koji smo dobili od Lea
Ivančić, dipl. ekol. naravov., iz Zavoda za javno
zdravstvo Varaždinske županije.
Suzbijati krajem svibnja i početkom lipnja
Dodaje se da je biljku potrebno suzbijati prije početka perioda
cvatnje, krajem svibnja i početkom lipnja, a u kasnijem periodu,
sredinom srpnja, biljke se mogu pokositi, i to prije cvatnje.
Zamjenica ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo mr.
Irena Stipešević Rakamarić, dr. med. spec.
javnog zdravstva, kaže da je pogrešno to što se javnozdravstveno
pitanje štetnih učinaka ambrozije po ljudsko zdravlje aktualizira
svake godine tek u drugoj polovici kolovoza, kad je cvatnja
ambrozije diljem grada i županije, u punom jeku.
– Javno zdravstvo je preventivna djelatnost te sukladno tome
želim staviti naglasak na preventivne postupke, a to je
razvijanje opće društvene i individualne odgovornosti za
održavanje krajobraza, sređivanje i utvrđivanje vlasništva nad
parcelama, preventivno i efikasno djelovanje komunalnih redara na
terenu. Sve se to treba i može napraviti u mjesecima koji
prethode cvatnji – naglašava Stipešević Rakamarić.
Sustav spor i neefikasan
Dodaje da to što se ovo pitanje uvijek iznova aktualizira u
kolovozu najbolje pokazuje neefikasnost i sporost tog sustava.
– Kao da ništa nismo naučili prethodnih godina. Zaista,
dopustivši da ambrozija dosegne svoj maksimum cvatnje,
kapituliramo pred problemom jer se njezinim nepravilnim
uklanjanjem može prouzročiti, u toj fazi, više štete nego
koristi. Paljenje netom iščupane ambrozije također nije lako
primjenjiva opcija zbog niza propisa koji reguliraju zaštitu od
požara i s obzirom na ljetne mjesece – kaže zamjenica ravnatelja
Zavoda za javno zdravstvo.
Politika treba osigurati resurse
Čini se stoga da se na 2019. godinu može primijeniti parafraza
one poznate uzrečice te ustvrditi – ‘tko je pokosio, pokosio je’.
I nadati se da će sustav bolje funkcionirati dogodine.
– Zato komunalno redarstvo treba preventivno djelovati, ranije
izlaziti na teren radi pravovremenog uvida u stanje, ranije i
brže izricati mjere upozorenja i kazne za neposlušne, brže
informirati službe inspekcijskog nadzora u trećem koraku. Osobno
nemam uvid u kapacitete tih službi, ali zadaća je politike da
osigura resurse i kapacitete za održavanje zdravog okoliša –
jasna je poruka iz Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske
županije.
U nastavku donosimo informacije i preporuke Zavoda za javno
zdravstvo vezane uz ambroziju i preventivne mjere za njezino
uklanjenje te uz preventivne mjere koje mogu primijeniti osobe
alergične na ambroziju kako bi što je više moguće izbjegli
izlaganje alergenim peludnim zrncima ove biljke.
O preventivnim mjerama za uklanjanje
Ambrozija je agresivna vrsta korova za koju se smatra da je
kontaminirala Europu u drugoj polovici 19 st. pomorskom trgovinom
sa Sj. Amerikom, odakle je došla sa sjemenjem kukuruza i
žitarica. Od tada se vrlo brzo proširila širom kontinenta,
ponajviše zbog visoke proizvodnje sjemena te mogućnosti da ono
proklija i nakon 40 godina zadržavanja u tlu. Širenju u istočnoj
Europi je svojevremeno doprinijela i nacionalizacija privatnih
poljoprivrednih zemljišta u okviru socijalističkog režima i
istoimenih poljoprivrednih zadruga.
Danas je najčešće nalazimo na privatnim parcelama, i to na
zapuštenim građevinskim parcelama, na zapuštenim okućnicama i
poljima te uz ceste, željeznice i vodotoke.
Ambrozija je termofilna biljka koja niče tijekom cijelog proljeća
i ljeta, a ima velik potencijal razmnožavanja budući da jedna
biljka može proizvesti i više od 4.000 sjemenki pa se godišnje
može proširiti na nova područja u radijusu od 6 do 20 kilometara.
Osim šteta koje stvara u poljoprivredi, javnozdravstveno gledano
važno je suzbijati širenje i cvatnju ambrozije budući da se
njezin pelud smatra jednim od najjačih alergena, a procjenjuje se
da je na ambroziju alergično 10% stanovništva
Hrvatske.
Održavanje krajobraza itekako učinkovito suzbija ovu invazivnu
vrstu jer je ona znatno manje rasprostranjena npr. u
Austriji, gdje se krajobraz održava na visokoj
razini, nego npr. u Mađarskoj ili
Hrvatskoj.
Suzbijanje se mahom vrši agrotehničkim, mehaničkim i
kemijskim mjerama – ovo potonje ima svoje limite u
urbanim sredinama budući da rijetki herbicidi imaju dozvolu za
primjenu u parkovima, uz ceste i na željezničkim prugama, a
problem je i njezina rezistencija na mnoge herbicide.
Najveće koncentracije peludi ambrozije se nalaze u zraku
u drugoj polovici kolovoza i početkom rujna,
iako se pelud ambrozije može naći u atmosferi od srpnja pa sve do
prvih mrazeva.
Zrnce peludi kao aeroalergen
Zrnce peludi ambrozije se ponaša kao aeroalergen, sastavljeno je
od preko 60 različitih proteina od kojih se većina ponašaju kao
antigeni, uzrokujući brojne ljetne alergije kod ljudi, koje se
pak mogu manifestirati osipom kože, konjuktivitisom, alergijskim
rinitisom, curenjem nosa, svrbežom nosa i očiju, začepljenim
nosom i otežanim disanjem, kihanjem, crvenilom očiju, ili
pogoršanjem/pojavom bronhijalne astme.
Preosjetljive osobe najčešće ne mogu normalno funkcionirati i
obavljati svoje svakodnevne aktivnosti te u cilju ublažavanja
nastalih zdravstvenih tegoba traže pomoć liječnika pri čemu raste
potrošnja antihistaminika, kortikosteroida i drugih lijekova.
Sve veći udio populacije ima alergijske tegobe čemu doprinosi i
način života, tehnologija, život u ‘sterilnim uvjetima’, stres,
ali i okolišni čimbenici kao što su promjene klimatskih uvjeta,
zbog čega bi se, prema procjenama, do 2050. broj alergičnih
Europljana mogao udvostručiti i popeti na preko 70 milijuna
preosjetljivih, što ima i značajne ekonomske implikacije na
zdravstvene sustave. Naime, ustanovljeno je da koncentracija
peludi raste proporcionalno s porastom ugljičnog dioksida u
okolišu i temperaturom zraka, što u dodatni rizik stavlja urbane
sredine.
Postoje neki proračuni da bi trošak liječenja alergijskih
tegoba stanovništva u gradu, poput
Varaždina s okolicom, na teret HZZO-a bili
oko milijun kuna godišnje (procjena u
hipotetskim uvjetima kad bi se svi koji imaju simptome ujedno i
liječili).
Zakonska regulativa
Što se tiče zakonske regulative, svi vlasnici građevinskih
odnosno poljoprivrednih obrađenih i neobrađenih zemljišta, i
privatne i pravne osobe, dužni su provoditi
mjere uklanjanja ambrozije, odnosno tijekom vegetacijske sezone
tekuće godine u više navrata redovito uklanjati i suzbijati
ambroziju agrotehničkim, mehaničkim i kemijskim mjerama te
snositi troškove uklanjanja i uništavanja ambrozije.
Koliko je poznato, u ingerenciji je komunalnih
redara da upozore vlasnika koji ne provodi navedene
mjere nad terenom u svom vlasništvu te ukoliko u zakonskom roku
od izdanog upozorenja iste ne budu izvršene, vlasnika će se
kazniti proporcionalno površini. Akovlasnik ni tada ne provede
potrebne mjere, problem prelazi u ingerenciju
inspekcijskog nadzora (fitosanitarna, šumarska i
poljoprivredna inspekcija).
Međutim, u periodu između intervencije komunalnih službi i
inspekcijskih službi postoji vremenski raskorak
zbog periodičkog izvješćivanja poljoprivredne inspekcije koja
jedina može prisilno provesti zakonske mjere suzbijanja i
uklanjanja ambrozije pa bi ona mogla ‘odcvjetati’ prije nego oni
koji smiju stupiti na privatno vlasništvo o tome uopće dobiju
službenu obavijest.
Također, nije poznato da li za to uopće postoje predviđena
financijska sredstva i infrastruktura, kada bi ova
administrativna barijera recimo i bila uklonjena. Možda bi tada
problem bila naplata nastalih troškova od pravnih i privatnih
osoba, kao što je i općenito problem naplate u RH. Tako da je
problem oko uklanjanja složen jer ispada da svatko može
korektno obaviti svoju dužnost, a da problem i dalje ne bude
riješen.
Preventivne mjere za alergične
Zato je najbolje da se osjetljive osobe pridržavaju sljedećih
preventivnih mjera:
– Zatvaranje prozora stana i automobila u periodu visoke
polenacije.
– Praćenje ‘alergijskog semafora’ odnosno ‘peludne prognoze’,
koje redovito ažurira i objavljuje ZZJZ na svojoj web stranici
www.zzjzzv.hr.
– Za vrijeme cvatnje izbjegavati boravak na travnjacima i poljima
te šetati neposredno nakon kiše, kasno poslijepodne ili navečer.
– Ne sušiti odjeću izvan kuće da se spriječi kontaminacija
peludom.
– Redovito se tuširati i prati kosu, a osobito nakon boravka u
prirodi, nakon čega treba presvući odjeću.
– Boraviti što više u zatvorenim i klimatiziranim prostorima.
– Izbjegavati izlaske tijekom suhog, vrućeg i vjetrovitog
vremena.
– Uzimati preventivnu terapiju prema preporuci liječnika prije
očekivane ekspozicije alergogenom peludu.