Umjesto s 18 posto, pet godina raniji odlazak u mirovinu kažnjavat će se s 12 posto.
– Uspjeli smo! – uskliknuli su sindikati nakon što je premijer
Andrej Plenković sa sjednice Vlade poručio da će
potpuno prihvatiti zahtjeve referendumske inicijative ’67 je
previše’.
– Čuli smo poruku hrvatskih građana – kazao je Plenković i postao
peti premijer neke članice EU koja je odustala od povećanja
radnog vijeka na 67 godina i vratila ili zadržala dob za odlazak
u mirovinu na 65 godina. Prije Hrvatske takve su odluke na
pritisak javnosti donijele Slovačka, Češka, Poljska i Slovenija.
Kompromis: mijenja se šest zakona
Referendum su pokrenule tri sindikalne središnjice: Savez
samostalnih sindikata, Nezavisni hrvatski sindikati i Matica
hrvatskih sindikata koji doista imaju veliki razlog za slavlje.
Vlada će odmah pokrenuti hitnu proceduru izmjene mirovinskog
zakona, zakona o radu i četiri prateća zakona iz radnog odnosa
kojima će potpuno prihvatiti zahtjeve iz sindikalnog referenduma
’67 je previše’. Osim od povećanja radnog vijeka, Hrvatska
odustaje i od jače penalizacije prijevremenog odlaska u mirovinu
što je, gleda li se financijska pozicija budućih umirovljenika,
značajan dobitak.
Umjesto s 18 posto, odlazak u mirovinu sa 60 godina, to jest pet
godina prije uvjeta za punu starosnu mirovinu, kažnjavat će se
trajnim smanjenjem mirovine za 12 posto. Za jednu godinu
penalizacija će biti 2,4 posto. Kompromisno rješenje, koje su
bivšem ministru Marku Paviću predlagali
sindikati, primijenit će se i na radni vijek, i to tako što će se
mijenjati Zakon o radu te prateći zakoni o državnim te lokalnim
službenicima, zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju kako bi se svima
koji to žele i mogu omogućilo da rade dulje, i to, kako
neslužbeno doznajemo, čak do 68 godina, a ne 67 kako je
predviđeno u sadašnjem mirovinskom zakonu!
Što će reći sindikati na 68 godina tek treba vidjeti. Prema
postojećim zakonima, radni odnos po sili zakona prestaje sa 65
godina. Kompromisno rješenje bi u praksi značilo da će ljudi s
navršenih 65 godina moći odlaziti u starosnu mirovinu bez ikakve
penalizacije, no jednako tako moći će i neometano raditi do 68
godina ako to žele. Ne ode li u starosnu mirovinu sa 65 godina i
izjasni se da želi raditi do 68 godina, a poslodavac ga ne treba,
morat će mu uručiti otkaz i isplatiti pripadajuću otpremninu!
S tim bi rješenjem mogla biti zadovoljna i Europska komisija jer
bi se na taj način Hrvatska mogla svrstati među zemlje koje su
otvorile mogućnost duljeg rada. Rekli bismo i vuk sit i ovce na
broju! Premijer Plenković i njegov ministar Pavić nisu odmah
pristali na to rješenje jer vjerojatno nisu očekivali da će
sindikati mobilizirati građane i prikupiti više od 700.000
potpisa. Novi ministar rada Josip Aladrović kaže
da zbog izmjena radnog zakonodavstva očekuje puno povoljnije
fiskalne projekcije od prethodnih. – Kao odgovorna vlada, u
skladu s demokratskim standardima i poštujući volju građana,
usvojit ćemo potpuno predložene izmjene i vjerujem da će one
stupiti na snagu od početka 2020. – kaže Aladrović.
Poslodavcima sve to nije po volji pa Hrvatska udruga poslodavaca
ističe da su sindikati ostvarili kratkoročnu dobit za sebe, ‘ali
je vrlo upitno i diskutabilno koliko je odustajanje od podizanja
dobne granice dugoročno od koristi za građane Republike Hrvatske
i buduće umirovljenike’.
– Mirovinski sustav u dijelu međugeneracijske solidarnosti suočen
je s velikim izazovima zbog negativnih demografskih i
gospodarskih trendova, a kako bismo osigurali održivost tog
sustava mora se nastaviti konstruktivan i sveobuhvatan dijalog
svih sudionika. Oni koji inzistiraju na neodrživim rješenjima i
nisu spremni za otvoreni dijalog moraju biti svjesni svoje
odgovornosti za budućnost hrvatskih građana i posljedice takvog
ponašanja – kaže HUP.
Stručnjak za mirovinski sustav s Ekonomskog instituta
Danijel Nestić ističe da se i s rješenjem za
koje su se izborili sindikati može motivirati ljude da rade dulje
i doći do željenog cilja. Zapošljavanje na četiri sata –
Promjenom radnog zakonodavstva može se postići sličan efekt kao i
rješenje kojeg smo se odrekli. Sa stanovišta sustava to rješenje
ne mora biti problematično – kaže Nestić koji je, međutim,
uvjeren da će se za neko vrijeme otvoriti razgovor o smanjenju
penalizacije jer se njime povećavaju izdaci za mirovine te uvodi
nespretan miks koji će motivirati radnike da odlaze u
prijevremenu mirovinu i zaposle se na četiri sata.
Nakon što Vlada promijeni mirovinski zakon vratit će se i
donedavni tempo ujednačavanja radnog vijeka žena i muškaraca. Do
ove godine, radni vijek žena povećavao se za tri mjeseca svake
godine, a od ove se ubrzao na četiri mjeseca.