U Hrvatskoj je prva knjiga o popularnom liku Petrice Kerempuha objavljena u Varaždinu 1834. godine.
14.10.1945. U zagrebačkom humorističnom listu ‘Kerempuh’
prvi se puta objavio lik Petrice Kerempuha
autora Ive Režeka, akademskog slikara iz
Varaždina. U Hrvatskoj je prva knjiga o popularnom liku Petrice
Kerempuha objavljena u Varaždinu 1834. godine. Bilo je to djelo
pisca Jakoba Lovrenčića ‘Petrica Kerempuh iliti
življenje človeka prokšenoga’.
14.10.1903. Umro je znanstvenik i doktor prava
Bruno Dirigl. Rođen je u Varaždinu 1859. godine,
a u Beču je doktorirao pravo, radio je kao javni bilježnik i
odvjetnik u Varaždinu i Karlovcu. Objavio je brojne znanstvene
radove o odvjetništvu, bilježništvu i građanskom pravu. Bio je
među utemeljiteljima ‘Varaždinske industrijske zadruge’ i ‘Prvog
Hrvatskog varaždinskog dioničarskog društva za električnu
rasvjetu’ koje je 1895. godine sagradila električnu centralu i
uvelo električnu struju u Varaždin.
14.10.1663. U Krkancu kraj Varaždina rođen je grof
Baltazar Patačić, političar, književnik,
utemeljitelj čuvenog pijačkog društva ‘Pinta’. Školovao se u
Beču, Gracu i Zagrebu, sudjelovao je u ratu protiv Turaka gdje se
isticao junaštvom, predstavljao je hrvatsko plemstvo na krunidbi
kralja Josipa Prvog Habsburškog. Od 1693. godine bio je pravni
savjetnik u Ugarskoj kancelariji u Beču, od 1707. godine veliki
je župana Virovitičke županije. Kao pisac ostavio je u hrvatskoj
književnosti vrijedno djelo ‘Diarum’ – dnevnik. U svojem
dvorcu u Krkancu kraj Vidovca 1696. godine utemeljio veselo
društvo vinskih doktora pod imenom ‘Pinta’ u koje su bili
učlanjeni mnogi ondašnji uglednici među njima i pisac
Pavao Riter Vitezović, podban Ivan
Rauh i drugi iz plemićkog, činovničkog i crkvenog
stališa. Grof Baltazar Patačić umro je u prosincu 1719. godine i
sahranjen je u baroknoj kapelici svetog Antuna u
Remetincu.
14. listopada 1991. Održan je osnivački skup
Hrvatskog časničkog zbora za područje općine
Varaždin uz očekivanje da će vrlo brzo ova
vanstranačka i dobrovoljačka organizacija okupljati više od dvije
tisuće pričuvnih i aktivnih časnika. Prema riječima predsjednika
Hrvatskog časničkog zbora dr. Tomislava Jantola,
u to vrijeme rat u Hrvatskoj bio je ušao u fazu kada više
nije bilo dovoljno oslanjati se na dobrovoljačke snage, već se
trebalo intenzivno pristupati organizaciji Hrvatske vojske prema
svim načelima i pravilima koja vrijede za vojne strukture.
Zadatak Hrvatskog časničkog zbora bio je obuka i usavršavanje
svojih članova.