povodom noći vještica

‘S PAPIRA NA PLATNO’ Denis Peričić i Kristijan Petrović Varaždince upoznali s hororom u filmu i književnosti

Ljubiteljima horora prezentirana je kratka povijest horora kao književnog žanra te pregled ekranizacija poznatih horor klasika.

Književnik Denis Peričić i novinar
Kristijan Petrović, varaždinsku su javnost u
sklopu predavanja ‘S papira na platno’, održanom
u kinu Gaj povodom
Halloweena, upoznali s poviješću horor
književnosti, ali i ekranizacijom najpoznatijih gotičkih novela.

– Iako se po mišljenju nekih filmskih, pa čak i književnih
kritičara i nije pokazao kao najcijenjeniji žanr, upravo je
horor u samom početku razvoja kinematografije punio kino dovrane
i bio najzastupljeniji na filmskom platnu – na održanom je
predavanju istaknuo Petrović.

Ukratko saževši literarne i pučke preteče te vjerske i sociološke
preduvjete, Denis Peričić
jepredočio razvoj horora kao
književnog žanra kakvog danas poznajemo.

Začeci su, kako je istaknuto na predavanju, u tzv. gotičkim
romanima, od kojih je prvi ‘Ortrantski dvorac’ Horacea
Walpolea
iz 1764., a taj trend uspješno su slijedili
Beckford, Anne Radcliffe i M. G. Lewis.

– U ranom 19. stoljeću priče nadnaravne jeze i mistike pišu
njemački pisci, od kojih je najpoznatiji E. T. A.
Hoffmann, ali i skupina oko engleskih ‘jezerskih
pjesnika’, ponajviše Mary Shelley
(‘Frankenstein’)
. Njemački pisci utječu na genijalnog
Edgara Allana Poea te na cijeli niz američkih
autora, sve do početka 20. stoljeća, kada H. P.
Lovecraft redefinira žanr i spaja ga s SF-om,
što je zametak izvrsnih filmskih hibrida poput Scottova
‘Aliena’
 – kazao je Peričić, koji je na
kraju spomenuo i hrvatske autore koji razmjerno rano,
ali vrlo uspješno pišu jezovite proze – u prvom redu
Matoša Gjalski i Galović.

Petrović se u svom dijelu predavanja više okrenuo na razvoj horor
filmografije od njenih samih početaka koja je većinom bazirana na
najpopularnijoj gotičkoj noveli Brama Stokera –
Dracula
.

Spomenuo je i najpoznatije glumce koji su svoju karijeru
izgradili upravo glumeći u horor filmovima, među ostalima
Belu Lugosia i Christophera Leea.

– Američke, ali i engleske filmske kuće, ponajprije Universal i
Hammer studios eksploatirale lik Dracule u svojim zlatnim danima,
a njemu su se pridružili Frankensteinovo čudovište Wolf
man i Mumija
– kazao je.

Tijekom predavanja spomenulo se i ime najekraniziranijeg horor
pisca današnjice Stephena Kinga, a Petrović se
osvrnuo i na samostalan život horor žanra koji se od početka
’70-tih, ne računajući Kinga Blattya i Barkera,
više ne bazira toliko na književnom predlošku, što pak na
filmska platna dovodi ikone horora ’80-tih kao što su
Michael Myers, Jason Voorhees i Freddy Krueger.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@varazdinski.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije