Dok se blagdanima neki vesele i zbog buke i pucnjave koja im je neizostavni dio slavlja, za druge dani koji dolaze nose i strah i brigu. Među njima su i vlasnici kućnih ljubimaca. Strah od buke i pucnjave kod nekih životinja izaziva veliku nelagodu zbog koje se često traži i pomoć veterinara.
Kako pomoći ljubimcima da prežive nadolazeće dane, savjetuje Valentina Šilić, dr. vet. med. iz Veterinarske klinike Kreszinger.
– Za veliki broj životinja, a osim kućnih ljubimaca, to su i sve one koje žive na ulicama, slijedi vrlo stresno razdoblje petardi i vatrometa. Nastojte svojom ekspresijom sreće i veselja što manje nauditi i uznemiravati ostale stanovnike Zemlje. A za neutješne vlasnike kućnih ljubimaca osnovni je savjet – izolirajte se u tihu i mirnu prostoriju zaštićenu od bljeskova vatrometa – kaže dr. Šilić.
Ako nije prevelika buka, dodaje, upalite radio i televiziju. Macama ponudite kutije kao siguran zaklon. Ako se jako boje pucnjave, životinje nemojte ostavljati bez nadzora. U to vrijeme nastojte ih zainteresirati za igru.
Pomoć veterinara
– Pojedini kućni ljubimci proživljavaju vrlo teške oblike straha. Tresu se, odbijaju jesti ili piti, imaju probavnih problema, povraćaju ili imaju proljev. Neki ne žele izaći iz stana ili kuće, glasaju se, a kod nekih se javljaju i vrlo teške posljedice poput epilepsije. Često se upravo u ovo vrijeme dogodi da se kućni ljubimci izgube ili pobjegnu zbog epizode straha od svojih vlasnika. Pri tome neki doživljavaju velike traume, stradaju u prometnim nesrećama – objašnjava veterinarka.
Ističe kako je poželjno utješiti ljubimca, no to ne znači da ih treba ljubiti i grliti, čime zapravo ohrabrujete takav način ponašanja, pa i bježanje. Umjesto toga, zabavite ih nečim drugim kako biste umanjili sam doživljaj buke i pucnjave.
– Ako vaš ljubimac proživljava veliki strah, preporučujemo da potražite pomoć veterinara. Na tržištu postoje medicinski preparati koje vam veterinar može prepisati. Djeluju kao antidepresivi što će ljubimce dovoljno umiriti pa će zaspati ili će im barem umanjiti strah. Uvijek možete pokušati i s alternativnim načinima, biljnim preparatima koji mogu pomoći, no imajte na umu da im treba nešto dulje vrijeme da počnu djelovati – kaže dr. Šilić.
Božićne i novogodišnje doba donosi još potencijalnih opasnosti. U našim domovima u to vrijeme može se naći i toksično bilje koje je opasno za njih, a to su svakako imela, ljiljani, božikovina te božićna zvijezda. Kuća je puna ukrasa koji su im interesantni.
– Pazite na ukrase, postavite ih dovoljno visoko ili ih dobro pričvrstite. Ako imate radoznale kućne ljubimce kao što su mačke, pitome vretice, kunići, hrčki, pazite na kabele i LED lampice. Nikako ih ne ostavljajte same s potencijalnim opasnostima, radije neka budu u sigurnoj prostoriji – ističe dr. V. Šilić.
Posebno upozorava kako ne biste trebali kititi terarije ili akvarije svjetlećim predmetima jer to može uznemiriti ljubimce koji u njima žive. Probleme donose i sve niže vanjske temperature te grijanje zbog kojeg je zrak u zatvorenim prostorima sve suši.
I dok jedni hrabro idu u šetnje iako su vani minusi, drugi ne izlaze bez opreme. Kaputići, skafanderi, šlapice, je li to potreba ili moda?
Pazite na pothlađenost
– Neki su psi prirodno prilagođeni niskim temperaturama, dok drugi imaju vrlo tanku dlaku bez poddlake pa im boravak na hladnoći nikako nije ugodan. Ako je i vama hladno stajati vani u kaputu, uz šal i kapu, tada je vjerojatno i vašim ljubimcima hladno. Neki od najčešćih znakova da im je hladno su tresenje, skrivanje, želja za bržim povratkom kući. Pravilan kaputić trebao bi pokrivati od sredine vrata do korijena repa te donji dio abdomena. Ne zaboravite, neovisno o kaputiću, hladnoća može dovesti do pothlađenosti i ozeblina – upozorava dr. Šilić.
Dodaje da zimi nikako ne treba uskraćivati aktivnosti u prirodi. Šetnje i igranje u snijegu mogu biti odličan izvor zabave, samo je umjerenost bitna.
– Ljubimac neće dobiti upalu grla ili pluća ako su mu noge mokre, virusi i bakterije napadaju organizam kad je imunitet oslabljen. Tijekom boravka vani ne dopustite im da jedu ili ližu snijeg i led jer to može izazvati gastroenterološke probleme, a mogu se i otrovati solju. Kad je vani snijeg i/ili se sole pločnici, nakon svakog boravka vani operite im šape. Još tijekom šetnje čistite led ili snijeg koji se zadržao na dlaci oko mekuši jer on dodatno pothlađuje organizam – kaže veterinarka.
Ako vaš ljubimac ima jako puno dlake oko mekuši, preporučuje se da je odrežete jer ćete tako moći jednostavnije održavati higijenu. Ako pretjerano liže šape, ili ga svrbe uši ili vrh repa, možete namazati kožu kokosovim uljem ili vazelinom.
– Ozebline, ozljede kože (prsti, uške, vrh repa) nastaju kao posljedica izloženosti hladnoći zbog smanjene cirkulacije na periferiji organizma. Najčešće uočavamo promjenu boje kože (bijela-plava-ljubičasta-crna). Takva je koža mrtva i u konačnici otpadne. Proces je vrlo bolan, a može ugroziti i život – upozorava dr. Šilić.
