Međunarodni dana laboratorijske medicine obilježen je nizom zanimljivih edukacija, aktivnosti i otvorenih vrata u mnogim laboratorijima na više od četrdeset lokacija u Hrvatskoj.
Kako bi se široj javnosti približila djelatnost magistara i
specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine,
Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku
medicinu organiziralo je u utorak, 5. studenoga, obilježavanje
Međunarodnog dana laboratorijske medicine.
>> U Općoj bolnici Varaždin zanimljivom edukacijom obilježen Međunarodni dan laboratorijske medicine
Događanje koje je povezalo razne institucije u program pod
nazivom LabDay 2019. obilježio je niz
zanimljivih edukacija, aktivnosti i otvorenih vrata mnogih
laboratorija na više od četrdeset lokacija u Hrvatskoj pa tako i
u Medicinsko-biokemijskom laboratoriju Opće bolnice Varaždin,
gdje su zainteresirani mogli dobiti informacije o tome zašto je
potrebno krv vaditi natašte ujutro, kako se prikuplja uzorak
mokraće, zašto je važna pravilna priprema za laboratorijske
pretrage, je li fPSA isto što i PSA, zašto je tako važan CRP,
kako se određuju tumorski biljezi te odgovore na brojna druga
pitanja o djelatnosti koje je spona između pacijenta i liječnika,
a u mnogim slučajevima je ključna za rano otkrivanje bolesti.
Prošle je godine u Medicinsko-biokemijskom laboratoriju Opće
bolnice Varaždin određeno više od 1,1 milijun različitih
biokemijskih i hematoloških pretraga, ističe voditeljica
laboratorija Ivanka Ostroški, specijalist med.
biokemije.
– U našem laboratoriju se osim osnovnih hematoloških i
biokemijskih pretraga određuju i specijalističke i
visokodiferentne laboratorijske pretrage, što nas čini
laboratorijem s najširom paletom pretraga u sjeverozapadnoj
Hrvatskoj. Osim stanovnika Varaždinske županije, svoje
zdravstveno stanje kod nas svakodnevno kontroliraju i
dijagnosticiraju pomoću laboratorijskih pretraga stanovnici nama
susjednih županija, stoga možemo reći da je naš laboratorij od
regionalnog značaja. Mi svakodnevno, uvijek u dogovoru s našim
kliničarima i u skladu s kliničkim smjernicama, nastojimo
upotpuniti našu paletu pretraga, kako bi naši stanovnici što
manje trebali odlaziti u kliničke bolničke centre u Zagrebu na
dodatne laboratorijske pretrage – kazala je Ostroški.
U varaždinskoj su Općoj bolnici upravo iz tog razloga prošle
godine uveli dijagnostiku upalnih bolesti crijeva te određivanje
anti-Müllerovog hormona koji je vrlo važan u dijagnostici ženske
neplodnosti, a uvođenjem dodatnih, specifičnih alergena koji su
se pokazali potrebnima u dijagnostici alergijskih stanja
upotpunjena je hormonska dijagnostika.
– Uvijek nastojimo u kontekstu tehnoloških mogućnosti
nadopunjavati paletu pretraga, tako da već imamo u planu za
sljedeću godinu upotpuniti i malo opsežnije razvijati imunologiju
koja još kod nas nije dovoljno razvijena. Planiramo uvesti i
dodatna određivanja novih lijekova kao što su novi antiepileptici
– rekla je voditeljica laboratorija.
Medicinsko-biokemijski laboratorij Opće bolnice Varaždin nikad ne
zatvara svoja vrata – rade 24 sata svih 365 dana u godini, a
osim za pacijente koji se zbrinjavaju na bolničkim odjelima i
onih ambulantnih koji redovno dolaze u jutarnjoj smjeni,
zbrinjavaju i pacijente koji su zaprimljeni kroz sedam bolničkih
punktova za hitni bolnički prijem.
Cijelu tu količinu posla odrađuje 35 zdravstvenih djelatnika
zaposlenih u laboratoriju – osam magistara medicinske biokemije
od kojih je petero specijalista medicinske biokemije, zatim pet
prvostupnika zdravstveno-laboratorijske dijagnostike i 23
tehničara srednje stručne spreme.
S njihovim su se radom na Međunarodni dan laboratorijske medicine
mogli upoznati i srednjoškolci za koje je organizirano predavanje
pod nazivom ‘Studiraj medicinsku biokemiju’ te radionica
‘Što radi medicinski biokemičar’, pod vodstvom mr. biokemije
Nataše Vuković te Irene Kocijan
i Anamarije Rade.
Osim toga, za učenike viših razreda 5. i 6. osnovne škole u
Varaždinu održano je predavanje pod nazivom ‘Šećerna bolest’, a
predavanje je održala mr. Vuković koja je učenicima približila
rad s glukometrima te im objasnila kako bi sami, kao
laboratorijski tehničari, mogli pomoći svojim bližnjima koji
boluju od šećerne bolesti.